Gradska vlast je ovim potpisom iskazala jasnu političku volju da se
stavi u službu zaštite sadašnjih i budućih generacija i njihovih prava
na vodu i kvalitetnu životnu sredinu.
„Potpisivanje ove deklaracije predstavlja potvrdu strateškog
opredjeljenja Grada Banje Luke da sačuva svoju prirodu i svoja prirodna
bogatstva, a prije svega da sačuva Vrbas kao simbol našeg grada. Svakom
izgradnjom brane narušava se prirodan riječni tok, što može uništiti
biljni i životinjski svijet, stoga je naša obaveza da pokažemo
odgovornost i na ovaj način zaštitimo ono što imamo, posebno u eri
sveopšteg neodgovornog ophođenja prema prirodi“, poručio je
Stanivuković.
Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu je podsjetila da se Grad
Banjaluka već dva puta u prethodnom periodu izjasnio da je protiv
izgradnje planiranih velikih hidroelektrana na rijeci Vrbas.
„Potpisivanjem ove Deklaracije, Banjaluka je još jednom pokazala
opredjeljenje da sačuva svoje rijeke od štetnih projekata, u ovom
slučaju od izgradnje malih hidroelektrana. Prema Prostornom planu
Republike Srpske, kanjon i klisura Vrbasa su planirani da budu zaštićeno
područje i Centar za životnu sredinu planira da pokrene inicijativu za
ovim vidom formalne zaštite i nadam se da ćemo u realizaciji ovih
planova opet dobiti podršku grada. Proglašenjem zaštićenog područja
trajno bismo zaštitili ovu rijeku“.
Građani Bosne i Hercegovine su kroz dosadašnje primjere i
istraživanja uvidjeli da male hidroelektrane (mHE) imaju negativan
uticaj na okolinu, odnosno da nanose isključivo štetu prirodi, ekonomiji
i lokalnim zajednicama, a da je korist koja nastaje njihovom izgradnjom
mala ili nikakva za državu i društvo.
Ukupan broj malih hidroelektrana u pogonu u BiH je 120, RS (51) i
FBiH (69), dok je ukupan broj malih hidroelektrana planiranih ili u
izgradnji u BiH 353, RS (146) i FBiH (207).
Ranije su u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i Narodnoj skupštini
RS usvajanjem Deklaracije o zaštiti rijeka BiH, poslanici potvrdili ono
na što ekološka aktivistička zajednica decenijama upozorava: Male
hidroelektrane su štetni projekti i njihova realizacija mora biti
zaustavljena.
Korak ka zaustavljanju ovih projekata napravljen je i novim Zakonom o
obnovljivim izvorima energije RS koji više ne predviđa podsticaje za
hidroelektrane snage veće od 150 kW, a koji je usvojen u februaru ove
godine.
Početkom avgusta ove godine u Federaciji BiH je stupio na snagu Zakon
o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, kojim se obustavlja
izdavanje energetskih dozvola za mHE do i uključivo 10 MW bez kojih se
ovi objekti zakonski ne mogu graditi.
Oba zakona su svakako rezultat dosadašnjih napora i borbe ekoloških
aktivista, stručnjaka i lokalnih zajednica koje su na sopstvenim
iskustvima osjetili štete od ovih hidroenergetskih projekata.
Sa gradom Banjaluka, u Bosni i Hercegovini ukupno je 12 opština i
gradova potpisalo Deklaraciju „Opštine bez brana“å i podržalo ovu
inicijativu Koalicije za zaštitu rijeka BiH koja je dio aktivnosti koje
zajedno implementiraju Arnika (Češka), Koalicija za zaštitu rijeka BiH i
Centar za životnu sredinu uz podršku Programa za promociju tranzicije
Češke Republike. Zasnovana je na „Deklaraciji o zaštiti rijeka Zapadnog
Balkana“ koja je donesena 2019. godine na međunarodnoj konferenciji
održanoj u Sarajevu.