U Švedskoj se danas održavaju izbori za koje se očekuje da će ojačati populističku antiimigrantsku stranku koja obećava da će suzbiti pucnjavu i drugo nasilje bandi koje je uzdrmalo osjećaj sigurnosti mnogih ljudi – navodi AP u svojoj analizi.
Švedski demokrati osvojili su mjesta u parlamentu po prvi put 2010. godine i sa svakim izborima stalno dobivaju više glasova u parlamentu. Porast članstva stranke i popularnost zabilježeni su nakon masovnih migracija posljednjih godina, posebno u evropskoj kriznoj godini 2015., te nakon porasta kriminala u odvojenim četvrtima.
Populističku stranku osnovali su ekstremisti krajnje desnice prije nekoliko desetljeća, ali je posljednjih godina naporno radila na promjeni svoje slike. Birači su je godinama smatrali neprihvatljivom, a druge su je stranke izbjegavale. To se mijenja, navodi AP.
Ankete predviđaju da će Švedskim demokratima, koji su osvojili 13 posto 2018., ovaj put trebati oko 20 posto da postanu druga najveća stranka u parlamentu. To bi je stavilo odmah iza Socijaldemokrata lijevog centra premijerke Magdalene Andersson.
Andersson, 55-godišnja liderka, uživa značajnu podršku. Postala je prva švedska premijerka prije manje od godinu dana i bila je na čelu dok je Švedska napravila svoj historijski pokušaj pridruživanja NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Kako navodi AP, postoje dva velika bloka – jedan s četiri stranke ljevice i drugi s četiri stranke desnice. Ankete koje su prethodile izborima pokazivale su da su blokovi jednaki.
Ako lijevi blok podbaci, Andersson možda neće moći formirati vladu s većinom u parlamentu. U tom slučaju pripalo bi stranci na drugom mjestu da dobije priliku za formiranje vlade. Tradicionalno, to bi bili umjereni desni centar, ali sada riskiraju da ih populisti nadglasaju.
Andersson je rekla da je zabrinuta zbog rastuće popularnosti Švedskih demokrata, karakterizirajući ih stranim novinarima kao “krajnje desnu” stranku čija bi retorika i uvjerenja mogli utjecati na to koliko se ljudi mogu osjećati dobrodošli u društvu.
Švedski demokrati očito su iskoristili osjećaj zabrinutosti mnogih, a druge stranke približavaju se njihovim pozicijama. Mnogi Šveđani vjeruju da više ne mogu snositi troškove velikodušne politike prema izbjeglicama iz prošlosti.
Tobias Andersson, 26-godišnji član parlamenta Švedskih demokrata koji traži drugi mandat, rekao je da protivnici nepravedno karakteriziraju njegovu stranku kao rasističku jer služi njihovim interesima.
Rekao je da druge stranke koje su optužile Švedske demokrate kao rasističke sada “i same guraju istu politiku”.
Većina Šveđana im se i dalje protivi, a neki su taktički glasali protiv svih konzervativnih stranaka samo kako bi spriječili tu stranu da dobije priliku formirati vladu, navodi AP.