Foto: BUKA
Banjaluka neće, ne smije i ne može doći u problem sa odlaganjem otpada, poručio je gradski menadžer Bojan Kresojević, povodom pitanja odlaganja otpada na deponiji u Ramićima s obzirom na to da je preduzeće „Dep-ot“ jednostrano otkazalo ugovor preduzeću „Čistoća“.
“Naravno, ne isključujemo mogućnost da će druga strana to pokušati da opstruiše, ali mi to nećemo dozvoliti. U gradskoj skupštini trebao bi da bude održan sastanak u vezi sa problemom odlaganja otpada na deponiju u Ramićima i novonastalom situacijom između preduzeća ‘Dep-ot’ i ‘Čistoća'”, rekao je Kresojević.
Dodaje da je očigledno da se pokušava zaustaviti izvršavanje komunalnih usluga u Banjaluci, za šta je očit primjer i Eko toplana kojima se onemogućava dovoz sječke, ali i ova gdje je „Dep-ot“ jednostrano, bez ikakvih valjanih argumenata, raskinuo ugovor o odlaganju otpada na deponiji u Ramićima preduzeću „Čistoća“.
Dodao je da iz preduzeća „Dep-ot“ navode da su „razlog otkazivanja ugovora prevelika dugovanja“.
“To je potpuno neosnovan argument. Osim toga, svako ko doveze otpad na deponiju u Ramiće, ima pravo da odloži taj otpad jer je to obaveza deponije. Ne postoji niti jedno drugo mjesto u Banjaluci da bilo koje fizičko ili pravno lice odloži otpad”, ističe Kresojević.
Podsjetimo da bi zbog dugogodišnjeg spora između preduzeća “Čistoća” i regionalne deponije DEPOT te otkazivanja ugovora o odlaganju otpada u Ramićima, Banjaluka, ali i još nekoliko opština i gradova u okolini, od 15. septembra mogli bi doći u tešku situaciju, jer neće imati gdje da odlažu smeće.
Naime, nakon što su neki mediji prenijeli da je “Čistoća” nedavno pozvala upravu preduzeća DEPOT da je uvede u posjed zemljišta, a koje prema sudskim presudama pripada njoj, uprava DEPOT-a joj je poslala obavještenje o otkazu ugovora o odlaganju otpada.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ranije je rekao da se teško može u ovom trenutku reći šta bi moglo biti rješenje ovog problema te istakao da su isti naslijedili.
“Imamo situaciju da DEPOT raskida ugovor sa ‘Čistoćom’, što nas dovodi u ekološku katastrofu. Mi nećemo imati gdje da odvozimo smeće. Da li je moguće da je DEPOT to uradio bez saglasnosti nas koji imamo vlasnički udio u tom preduzeću?! Grad ima vlasničku strukturu u oba preduzeća. Radi se o ozbiljnom problemu, to su sudski procesi, ali dok traju te borbe, DEPOT mora da funkcioniše”, istakao je Stanivuković.
Kako kaže, to nije problem samo grada na Vrbasu, već i svih drugih gradova i opština koji odvoze smeće na ovu deponiju, njih sedam, a između ostalih i Gradiške i Laktaša.
“Došli smo u ozbiljan problem, jer “Čistoća” traži zemljište nazad i ide u tužbu vrijednu 24 miliona KM, zato što 20 godina nemaju aktivnosti na toj lokaciji, a koju je trebalo da imaju. Radi se o tome da je u periodu privatizacije zemljišta “Čistoće” u bilansu imovine koja pripada njima stavljeno zemljište DEPOT-a i to je dio privatizovanog zemljišta. Grad je u periodu (nekadašnjeg gradonačelnika Dragoljuba) Davidovića odlukom Skupštine rekao da to zemljište ide DEPOT-u, ali je rečeno da će, kada se utvrdi prenos zemljišta, “Čistoći” biti isplaćen taj dio iznosa. Tada je utvrđeno da se radi o dva-tri miliona KM koji treba da budu isplaćeni “Čistoći”. Promjenom vlasničke strukture “Čistoće”, vlasnici su rekli da ne žele voditi spor i da hoće da im se to vrati”, kazao je on te dodao da je u tom periodu DEPOT ulagao na tom zemljištu kao i da je u međuvremenu cijena zemljišta porasla.
Ostaje nam da vidmo kako će se ovaj problem riješiti, a građani se nadaju da Banjaluka neće biti zatrpana smećem.