Bićo: Uvodi nam se strategija zbog koje poljoprivrednici protestuju širom Evrope

Vlada
Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva jučer prihvatila Strategiju poljoprivrede i ruralnog
razvoja Federacije BiH 2021-2027. godina, koja će sa utvrđenim Prijedlogom
odluke biti upućena Parlamentu Federacije BiH na usvajanje.

Iz Vlade su
naveli kako je ova strategija osnovni srednjoročni strateško-razvojni dokument
kojim se utvrđuju politike, ciljevi i mjere za razvoj poljoprivrede i ruralnih
područja u Federaciji BiH u periodu programski usklađenom sa periodom trajanja
aktuelne Zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije (do 2027.).

Navedeno je da
Strategija, između ostalog, donosi novi pristup razvoju ruralnih područja i
povećava obim investicija uz povećanje udjela javnih sredstava u podrškama
investiranju. Promovira se novi koncept povezivanja poljoprivrednih proizvođača
sa otkupljivačima i prerađivačima, baziran na uspostavljanju snažnih
proizvođačkih grupa i organizacija proizvođača, s posebnim naglaskom na razvoj
poslovanja poljoprivrednih zadruga i organizovanje poljoprivrednika u okviru
zadružne organizacije. U saopćenju Vlade se navodi da se novom strategijom
stimulira povećanje kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,
uvođenje i održavanje međunarodnih standarda, te smanjenje negativnih uticaja
na okoliš.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“Direktna plaćanja
se pojednostavljuju i pretvaraju u jedinstvena plaćanja po hektaru i po
uslovnom grlu stoke, što ostavlja prostor kantonalnim ministarstvima da svoje
proizvodnje koje su za njih od posebne važnosti dodatno podrže iz svojih
budžeta, pri čemu bi svi proizvođači na prostoru Federacije BiH trebali imati
što ujednačenije uslove za proizvodnju s obzirom na stepen podrške”, navedeno
je u saopćenju.

Protesti
pokazuju šta znači evropska strategija

Ipak, u
Udruženju poljoprivrednika FBiH nisu nimalo fascinirani predloženom
strategijom. Naprotiv, smatraju da će donijeti dosta štete poljoprivrednicima u
budućnosti, ali su, kažu, svjesni da je ovaj dokument obaveza na putu ka
Evropskoj uniji.

“Evo, pokazuje
se u Evropi šta znači ta evropska strategija. Ima li trenutno ijedne države u
Evropi da se poljoprivrednici nisu digli, i da ne blokiraju sve upravo zbog
provođenja te strategije, kakva se nama sada ovdje uvodi i nameće. Ali,
riješili smo da idemo u Evropu, i šta je tu je”, ističe za Buku Nedžad Bićo,
predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Napominje kako
je strategija doživjela određene promjene u odnosu na dokument koji je bio u
nacrtu prošle godine.

“Nakon naših
sugestija u nekoliko navrata ta strategija je doživjela neke promjene. Da je
usvojena u onom izvornom obliku kakva je bila, ona bi sahranila domaću
poljoprivrednu proizvodnju. Glupo je da se vlast u 2024. godini bavi dokumentom
kojim se trebala baviti 2021. Biće validna dvije godine i opet će se morati
praviti nova. Po obećanju ministra poljoprivrede, ova godina će se provoditi po
starim pravilima, i neće se odmah uvoditi ovo što je nama najviše sporno, a to
je plaćanje po grlu i hektaru, i neće biti nekih limita koje predviđa nova
strategija. Ja lično ne vjerujem u obećanja, vjerujem samo u ono što piše na
papiru. Mi smo na osnovu obećanja i došli ovdje gdje jesmo sada”, govori nam
prvi čovjek Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Pitali smo ga
i zbog čega je poljoprivrednicima sporna isplata poticaja po grlu i hektaru.

“Našim
proizvođačima je vrlo bitno što je do sada praksa bila da je plaćanje poticaja
išlo po litru mlijeka i po kilogramu. Nova strategija predviđa da to ide po
grlu stoke i po hektaru zasijanog zemljišta. Kada se ode na plaćanje po grlu i
hektaru mnogi će zatvoriti farme, jer nismo mi dovoljno jaki ni spremni za to
provođenje. Po litru je puno bolje, jer proizvođač za svaki litar mlijeka
dobije poticaj i dobija ga tokom cijele godine, odnosno kvartalno. Po novoj
strategiji će biti po proizvodnom grlu, što nije dobro. Koliko si grla
prijavio, toliko će ti se obračunati poticaja. Koliko god bi po grlu izdvajali
sredstava, oni ne mogu pokriti troškove proizvodnje, i neće se više niko
truditi da proizvodi mlijeko. Vrijeme će pokazati sve. Ta strategija će kod nas
biti nepovoljna, a evo pokazalo se da je nepovoljna i u Evropi, što nam
pokazuju i ovi protesti u zemljama gdje se ogroman novac izdvaja za
poljoprivredu. Dakle, ljudi propadaju pored tolikih budžeta. Jedna Njemačka
pola budžeta izdvaja za proizvodnju hrane i ljudi izašli na ulice zbog toga što
im planiraju ukidanje poreskih olakšica na dizel koji se koristi u
poljoprivredi”, naglašava Bićo.

Doveli su
nas do zida da se to mora prihvatiti

Što se tiče
metode isplate poticaja po hektaru zasijanog zemljišta, naš sagovornik kaže da
ni ona neće ići u prilog domaćim proizvođačima.

“Do sada je
bila praksa da ako proizvedeš tonu pšenice, dobiješ poticaj za tonu pšenice. Po
novoj strategiji će biti da, ako posiješ deset hektara, dobit ćeš poticaj za
deset hektara, bez obzira na kulturu, odnosno bez obzira šta si posijao na tih
deset hektara. Kod nas je do sada bila ta održiva proizvodnja, kada se ode na
hektar to će izjednačiti sve proizvodnje. Međutim, nije isto proizvoditi mrkvu
ili pšenicu. Nije isto proizvoditi kruške i kukuruze, nije isto proizvoditi
masline i špinat, a strategija to predviđa – zasijana površina. To nije dobro,
jer različiti su troškovi u proizvodnji bilo čega. Imate neke kulture oko kojih
nemate puno posla, a imate kulture koje iziskuju stotinu nekih troškova, poput
oranja, frezanja, sjemena, zaštite. Doveli su nas do zida da se to mora
prihvatiti, pa vidjet ćemo dugoročno gdje će nas ovo odvesti. Mislim da ćemo
imati probleme s novom strategijom”, podvlači Bićo.

Smatra kako će
u budućnosti mnogi odustajati od proizvodnje kada nova strategija stupi na
snagu. Problematičnim smatra i to što se strategija izrađivala prije popisa
poljoprivrede.

“Popisa u
poljoprivredi nismo imali posljednjih 60 godina. Mi ne znamo čime raspolažemo,
koliko obradivih površina imamo, a uradili smo strategiju na nešto nevidljivo.
Kod nas ima više ljudi koji obrađuju zemlju a ne ostvaruju poticaje od onih
koji ostvaruju. Mnogi ne mogu ostvariti poticaje, jer nemaju potrebne papire,
ugovore, ne koriste svoju zemlju. Ne možeš ostvariti poticaj ako nemaš sve
papire, a ljudi proizvode jer im treba hrana, a to država ne vidi. Mora se ići
po redu, kuća se od temelja pravi”, riječi su našeg sagovornika.

Navodi kako u
novoj strategiji stoji kako ćemo imati pristup evropskim fondovima, ali to,
kaže, nije tačno. Napominje kako ćemo pristup fondovima imati tek kada budemo
imali jedinstvenu državnu instituciju koja će se baviti poljoprivredom.

Sjetva
dolazi za 15 dana, a nismo ni blizu poticaja

Pojašnjava
kako im je iz federalne Vlade predstavljeno da je usvajanje nove strategije
uslov za usvajanje programa poticaja za 2024. godinu.

“Po svim agro
rokovima kasni se dobrano. Sjetva nam dolazi za 15-ak dana, a mi nismo ni blizu
poticaja. Strategija je tek usvojena na Vladi, sada treba ići na oba doma
federalnog Parlamenta. Poslije toga službene novine i prođe mart mjesec.
Poslije toga ide izrada programa poticaja, a taj dokument mora ići na javnu
raspravu, na usaglašavanje s poljoprivrednicima, a potom i on mora proći Vladu
i parlamentarnu proceduru. Dok se sve to sačini i usvoji, pa objavi u službenim
novinama, pa dok kantoni obrade zahtjeve, mi ćemo sigurno doći i u treći
kvartal ove godine, a da nećemo imati poticaje. I to duboko u treći kvartal.
Već se duguju poticaju za oktobar, novembar i decembar prošle godine i to nije
moguće isplatiti dok se ne usvoji program za ovu godinu, jer taj zadnji kvartal
se prenosi u naredni budžet radi specifičnosti proizvodnje. Dakle, kada
prođe mart, to će biti dva kvartala, odnosno već šest mjeseci kašnjenja
poticaja za mlijeko
”, objašnjava Bićo.

Kredite
vraćali prodajom stoke

Zbog svega
navedenog, kaže, mnogi od poljoprivrednika neće imati sredstava za pokretanje
proizvodnje.

“Ljudi sada ne
mogu ni podići kredit za proizvodnju, jer su prošle godine koja je bila
katastrofalna već imali kredite koje nisu mogli vratiti na vrijeme jer nisi
imao proizvodnju. Suša, grad, oluja, poplave i sve ostalo što je uništavalo
proizvodnju. Ljudi su vraćali kredite zalihama i prodajom stoke. Apoteke sada
ne daju robu na čekanje, odnosno da platiš kad legnu poticaji. Toga više nema,
jer je sve toliko labavo i ne vjeruje više niko nikome. A svakako je i preskupo
kad uzimaš na čekanje, odmah ti bude 30 posto skuplje”,  zaključuje sagovornik Buke.   

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije