Do prije nekoliko tjedana situacija u Ukrajini nije dala naslutiti da će se uoči dolaska zime jedna od zaraćenih strana moći pohvaliti nekim značajnijim napretkom. Međutim, munjevita ukrajinska kontraofenziva, uslijed koje su oslobođena brojna naselja na istoku zemlje, promijenila je perspektivu, piše CNN.
Kremlj je sada suočen s teškim odlukama – treba li proglasiti opću mobilizaciju te koliko su daleko spremni ići kada je u pitanju ucjenjivanje Zapada s opskrbom plina. Približavanjem zime, Rusija mora odrediti i prioritete “specijalne vojne operacije”, odnosno hoće li udvostručiti napore kako bi ispunila ono što je Moskva navela kao ciljeve, a to je zauzimanje regija Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine. piše Telegram.hr
Što donosi nadolazeća zima
Ruski problemi s logistikom, koji su vidljivi od prvih tjedana invazije, zasigurno neće postati manji dolaskom hladnijih dana, ističe CNN. Ruska vojska nema dovoljno svježih jedinica koje bi ubacila u akciju, a u prilog im ne ide ni manjak discipline među trupama, o kojima postoji više izvještaja. Uz sve to, pri brzinskom povlačenju iz Harkivske regije, za sobom su, prema izvješćima s terena, ostavili brojnu vojnu opremu.
Istovremeno, i Ukrajina je u snažnoj kontraofenzivi na istoku izgubila tisuće vojnika, oslobađajući okupirane teritorije. Iako je riječ o snažnom podizanju morala Ukrajinaca, “teško je zamisliti da se takvo nešto može dogoditi dvaput”, ocijenio je jedan dužnosnik NATO-a za CNN. Isto tako, ruske artiljerijske i raketne snage i dalje su brojčano nadmoćnije od ukrajinskih.
Neki promatrači počeli su se pitati je li moguće da Ukrajina proglasi pobjedu, no to ovisi o tome kako tko definira pobjedu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više je puta kazao da će vratiti sva okupirana područja, uključujući poluotok Krim, anektiran 2014. godine.
Strah od nepredvidljive reakcije
General David Petraeus, bivši direktor CIA-e i zapovjednik američkih vojnih snaga u Iraku, kazao je da bi Ukrajina mogla vratiti teritorij koji je okupiran od veljače, a “čak je zamislivo da bi mogli osloboditi Krim i Donbas”. No, ako bi to bio cilj Ukrajine, njezine opskrbne linije bile bi rastegnute, a bolje jedinice razrijeđene. S druge strane, ukrajinske snage bile bi ranjivije na protunapade, naglasio je general.
Pojedini zapadni dužnosnici strahuju da bi poniženje na ratištu moglo u Kremlju isprovocirati nepredvidljivu reakciju, poput taktičkog korištenja nuklearnog oružja. CNN tako ističe da je SAD još uvijek oprezan po pitanju slanja oružja Ukrajini čiji je domet veći od 80 kilometara. Ipak, neki vojni analitičari smatraju da bi taktičko nuklearno oružje za Rusiju imalo malu vojnu korist te da bi čak i sama ruska vojska mogla prkositi toj Putinovoj zapovijedi.
“Teško je zamisliti da bi čak i nuklearni napadi omogućili Rusiji da slomi volju Ukrajine za otporom”, rekao je general Valerij Zalužnij, vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga.
Što će biti s ruskim plinom
Odavno je očigledno da je dio strategije Kremlja gurnuti europsku odlučnost u potporu Ukrajini u energetsku krizu, tako što će doslovno zatvoriti plin. Nadolazeća zima bit će tako i pravi test moskovskog energetskog stiska, piše CNN. Cijene prirodnog plina u Europi su 10 puta veće nego prije godinu dana, čime je Rusija u prva tri mjeseca sukoba zarađivala oko milijardu dolara dnevno od izvoza energije.
No, iako su veleprodajne cijene plina još uvijek izuzetno visoke, pale su za otprilike jednu trećinu u posljednja tri tjedna. Također, postoje naznake da je ruski dobitak od vrtoglavo visokih cijena nafte i plina možda dosegao vrhunac. Međunarodna agencija za energiju predviđa da će ruska proizvodnja nafte biti 17% manja do sljedeće veljače, u usporedbi s prijeratnom proizvodnjom, uglavnom zbog učinka sankcija EU-a.
Primirja nema na vidiku
U svakom slučaju, signali s obje strane pokazuju da je pred zaraćenim stranama duga zima, bez naznaka o nagodbi. “Rusija će učiniti sve kako bi okončala sukob u Ukrajini što je prije moguće, ali Kijev odbija pregovarati”, rekao je Putin na sastanku s indijskim premijerom Narendrom Modijem u petak. U međuvremenu, cilj Rusije je i dalje je “oslobođenje Donbasa” i oko toga se “ne žuri”.
No, ruski je čelnik je priznao “zabrinutost” koju i Indija i Kina imaju oko sukoba. Kineski vođa Xi Jinping na prvom sastanku s Putinom od početka invazije nije posebno spomenuo Ukrajinu. Neki promatrači vjeruju da Peking suptilno prihvaća distancu prema ruskom zastoju na ratištu. Još nije poznato kako bi se to moglo odraziti na Putinove kalkulacije.
Ukrajina je ustrajna u tome da ne pregovara s Rusijom sve dok se ne vrati sav okupirani teritorij. Zelenski je ljutito odbacio prijedloge francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, bivšeg američkog državnog tajnika Henryja Kissingera i drugih da Ukrajina treba pregovarati kako ne bi ponizila Rusiju (Kissinger je kasnije povukao svoju preporuku).
Putin će preispitati stajalište do proljeća
S obzirom na trenutačno stanje na bojnom polju, malo je poticaja za Ukrajinu da traži primirje, dok bi Kremlj bio pod teškim pritiskom da spina rezultate “specijalne vojne operacije” dok je jedna trećina Donbasa još uvijek u ukrajinskim rukama. Umirovljeni general američke vojske David Petraeus vjeruje da se Rusija suočava s “katastrofalnom vojnom situacijom”. Za CNN je kazao da Rusija “doslovno ostaje bez vojnika, streljiva, tenkova, borbenih vozila i ostalog”.
Dužnosnik NATO-a za CNN je rekao kako očekuje da će Putin morati preispitati svoje stajalište do sljedećeg proljeća “ako NATO ostane ujedinjen oko energetskih problema i ako Ukrajina nastavi s borbom. Ali, on neće pregovarati ranije jer je hladna zima njegovo najbolje oružje”.
Zamjena početnih uloga
Nakon toga, puni učinak embarga na rusku energiju od strane zapadnih vlada i Japana, te na izvoz visokotehnološke opreme, počet će nagrizati Rusiju. Ovo posljednje već počinje uzimati danak u proizvodnji oružja, prisiljavajući vojsku da skine prašinu s oružja koje je stajalo u skladištu.
Ukrajinski sukob priredio je već mnogo iznenađenja pa bi predviđanja mogla biti promašena. Trenutačno stanje na ratištu sugerira da bi početne uloge Ukrajine i Rusije – obrana i napad – mogle biti zamijenjene u nadolazećim mjesecima, dok ruske snage budu jačale nemilosrdno bombardiranje civilnih i vojnih ciljeva.