Foto: Ilustracija
Helsinški parlament građana Banjaluka u okviru projekta “Ženska ljudska prava i EU Integracije“ prati i agrumentuje posvećenost ključnih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini sa ciljem unapređenja principa rodne ravnopravnosti što podrazumijeva uključivanje žena u stranačke procese odlučivanja i EU integracijske procese.
Političke partije su neodvojive od predstavničke demokratije i predstavljaju jedan od najznačajnijih elemenata demokratskog modela organizacije društva. Kao takve igraju važnu ulogu u promovisanju i zaštiti demokratskih vrijednosti i ljudskih prava, uključujući i ženska ljudska prava.
“Kako bismo mogli efikasno i argumentovano pratiti koliko su ključne političke partije u Bosni i Hercegovini istinski posvećene radu na unapređenju principa rodne ravnopravnosti u BiH (uključivanju žena u stranačke procese odlučivanja, EU integracijske procese i procese koji se tiču izmjene Ustava BiH), kreirali smo Rodni barometar. Kao mjerni instrument, baromentar služi u svrhu ocjenjivanja rodne osjetljivosti političkih stranka u BiH i objavljuje se svake godine, počevši od 2021, kako bi se mogao pratiti napredak koji su političke partije ostvarile na polju integracije rodne perspektive u različite procese i oblasti djelovanja”, rekli su iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.
Ovo istraživanje je pokazalo da je Naša stranka rodno najsenzibilnija stranka u BiH i kada je riječ o zastupljenosti žena u organima odlučivanja, ali i po pitanju zalaganja za poboljšanje položaja žena kroz zakonodavne aktivnosti.
S druge strane, SDS je postigao najlošiji rezultat. U ovoj stranci izostaje funkcija potpredsjednice stranke što je znatno utjecalo na bodove. U ovoj političkoj stranci odsustvuje stav o inkorporiranju rodne komponente u Ustav BiH.
Upitnici Rodnog Barometara poslani su na adrese 10 najvećih političkih stranaka u BiH, a odgovorile su samo ove stranke: SNSD, Naša stranka, SDS, SDP.
Odgovori nisu stigli od SDA, HDZ BiH, PDP-a, SBB-a, DNS-a i DF-a.
Nalazi Barometra koriste se za izradu Alternativnih izvještaja o napretku BiH na putu ka EU, kao i za Izvještaj o Bosni i Hercegovini koje svake godine objavljuje Evropska komisija dajući svoju procjenu o spremnosti BiH da postane punopravna članica Evropske unije.
Pogledajte grafike:
