Priliku za kontrolu iskoristilo je više od 200 osoba. Uz info štand,
mjeren im je krvni pritisak, holesterol i trigliceridi (lipidni status),
te nivo šećera u krvi.
Magistrica nutricionizma Instituta za zdravlje i sigurnost INZ-a Maja
Jonjić-Trifković zainteresovanima je radila analizu sastava tjelesne
mase (Body mass index), te u skladu sa nalazom davala preporuke i
savjete za postizanje optimalne tjelesne težine kao važnog faktora u
prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
– Važno je brinuti o svom zdravlju, naročito srcu, obzirom da su
kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrti u svijetu i u BiH, te da u
svijetu od toga umire 18,6 miliona ljudi godišnje -rekla je
rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja INZ-a dr. Elma
Kuduzović.
Kako je kazala, bitno je naglasiti da se te bolesti mogu prevenirati i
današnji fokus je stavljen na riziko faktore, koji mogu doprinijeti
pogoršanju i dodatno, fokus je na ranom otkrivanju riziko faktora kao
što je visok krvni pritisak, povišen nivo šećera u krvi i holesterola i
lipida.
– Volite svoje srce, čuvajte svoje srce i da svako od nas da doprinos
jer zdravlje nam je na prvom mjestu. Kad smo zdravi, možemo dati
doprinos svojoj porodici, društvu i državi – poručila je dr. Kuduzović.
Nutricionista INZ-a Maja Jonjić-Trifković istakla je da ishrana ima
veliku ulogu u prevenciji hroničnih bolesti, pa i kardiovaskularnih.
Pravilna ishrana je, uz prestanak pušenja i konzumacije alkohola, jedan
od najznačajnijih faktora u prevenciji oboljenja srca.
– Današnji ubrzani tempo života i naša tradicionalna bosanska
kuhinja, bogata zasićenim mastima, šećerima i ugljikohidratima, u
prevenciji tih bolesti nemaju mjesta. Moramo reducirati i unos soli koji
je, kod naših ljudi, znatno preko prosjeka. Puno se unosi suhomesnatih
proizvoda, na našim prostorima, a to je sve faktor rizika i za
hipertenziju i druga oboljenja – napomenula je Jonjić-Trifković,
dodajući da je neophodno smanjiti unos rafiniranih ugljikohidrata i
uopće – industrijski prerađene hrane kojoj se nerijetko ne znaju ni
osnovni sastojci, a kamoli dodaci.
Nutricionistički stručnjaci preporučuju svježu, što manje obrađivanu
hranu, orašaste plodove, mahunarke, voće i povrće u prirodnom obliku.
Obilježavanje Dana srca prilika je kad svi treba da stanemo, odbacimo
svakodnevne probleme u jednom trenutku i pomislimo na svoje zdravlje
odnosno na svoje srce.
– Može se mnogo toga prevenirati, možemo izbjeći mnoge neugodne
zdravstvene situacije i iz tih razloga mi smo danas organizovali
promociju da se vidi koliko su značajni faktori rizika za dobijanje
kardiovaskularnih bolesti – istakla je načelnica Odjela za internu
medicinu sa hemodijalizom KBZ-a prof.dr. Belma Pojskić.
Prestanak pušenja i promjena navika, dodala je, uz očuvanje
“vlastitog psihičkog mira” odnosno izbjegavanje stresa, važni su faktori
u prevenciji. Dodala je da je ‘poražavajuće što su političke
opstrukcije onemogućile, više od dvije godine, izgradnju interventne
kardiologije u KBZ’.
– To je veliki naš minus. U februaru 2020. smo imali sjajan projekt,
imali obučene ljude, sve spremno. Naši pacijenti, naše osoblje –
medicinske sestre i doktori, provode radno vrijeme u kolima hitne
pomoći, transportujući pacijente sa akutnim infarktima prema kliničkim
centrima gdje se rade te dijagnostičke metode. Mislim da u skoroj
budućnosti, mi to moramo ispraviti da bismo imali što manje ljudi s
invaliditetima, da bi se smanjila smrtnost od kardiovaskularnih
oboljenja – istakla je Pojskić, saopćio je Institut za zdravlje i
sigurnost hrane Zenica.