Ujedno je ukazala na dalekosežne posljedice ove odluke koje se ogledaju u stvaranju svojevrsne pravne šizofrenije koja može stvoriti pravnu nesigurnost u društvu. Stvar je veoma ozbiljna.
Šta se desilo?
Podsjetimo, optužnicu protiv Štulanovića je 4. decembra 2023. podiglo Republičko javno tužilaštvo, koje ga je teretilo za povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda iz člana 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske.
Kvaka je u tome što je 18. januara ove godine održana plenarna sjednica Ustavnog suda BiH, koji je utvrdio da član 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske nije u skladu s Ustavom BiH, niti Evropskom konvencijom, zbog čega je ovu odredbu ukinuo. Republičko javno tužilaštvo, usprkos odluci Ustavnog suda BiH, nije se odlučilo da promijeni kvalifikaciju krivičnog djela, već je nastavilo da ga tereti po pomenutom članu.
Vruć krompir tako je prebačen na Okružni sud u Banjaluci, koji je Štulanovića morao osloboditi. Zato jer je Ustavni sud BiH pomenuto krivično djelo proglasio neustavnim i dekriminisao ovo djelo. Nije bilo druge mogućnosti.
Ustavni sud BiH je, odlučujući o zahtjevu Denisa Zvizdića i 14 zastupnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH utvrdila da član 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske nije u skladu sa članom II/3.h) Ustava BiH i članom 10. Evropske konvencije te je ukinuo odredbu navedenog zakona. Poslanici NSRS-a usvojili su 30. jula 2021. godine Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, odnosno izmjene ovog zakona, kojim je trebalo biti kažnjivo nazivanje Republike Srpske genocidnom tvorevinom.
“Ustavni sud smatra da obim djela koja se mogu smatrati kažnjivima u skladu sa članom 280a. Zakona dovodi u pitanje proporcionalnost miješanja kroz krivične sankcije. U Ustavnom sudu smatraju da taj član nije proporcionalan ciljevima zbog kojih je donesen i da takvo miješanje u slobodu izražavanja nije neophodno u demokratskom društvu” saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na teritoriji Republike Srpske 27.juna 2023.godine
Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović rekao je tom prilikom da taj zakon predviđa da se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske, dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH.
Zakon sadrži četiri člana kojima se navodi da se odluke Ustavnog suda BiH neće sprovoditi na području RS sve dok se na nivou BiH ne usvoji Zakon o Ustavnom sudu. Do tada se odluke suda neće objavljivati u službenom glasniku RS, a osobe zadužene za njihovo sprovođenje biće zaštićene od krivičnog gonjenja u skladu sa krivičnim zakonodavstvom BiH.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je tom prilikom u svom opšrinom govoru zaprijetio da će svaki sud u Republici Srpskoj koji pokuša provesti odluke Ustavnog suda BiH odmah biti raspušten a njegovi zaposlenici ostaće bez radnih mjesta.
Da stvar bude još komplikovanija, već treći dan nakon usvojenog Zakona u RS, OHR je obustavio zakonodavni postupak donošenja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na svojoj Osmoj posebnoj sjednici.
U ovom ludilo idemo dalje, podsjećamo da se Odluke Visokog predstavnika u BiH, na osnovu usvojenih izmjena Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa u Republici Srpskoj, ne objavljuju. Visoki predstavnik naime izbrisan je sa spiska organa čiji se zakoni i drugi akti objavljuju u Službenom glasniku RS.
Potpuna pravna šizofrenija.
Šta sad?
Okružni sud u Banjaluci oslobađajućom presudom primijenio je odluku Ustavnog suda BiH.
Sudija Siniša Marković rekao je da je nakon potvrđivanja optužnice donesena odluka Ustavnog suda BiH i ovo djelo je dekriminalizovano.
“Budući da su odluke Ustavnog suda BiH obavezne i konačne, sud je zaključio da je ovo djelo dekriminalizovano”, rekao je sudija Okružnog suda u Banjaluci. I šta ćemo sad?
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je za Nezavisne novine da je ova presuda iznenađujuća se sada, kako je rekao, pojavilo duplo pravosuđe.
“Ministarstvo pravde je organ u Vladi Srpske i pravi raspored sudova, finansira i usvaja budžet za sudove i ovo je potpuno nejasno i traži ozbiljne konsultacije i razjašnjenja, a ne ishitrene izjave. Moramo razriješiti situaciju, budući da Srpska odnosno Ministarstvo pravde finansira sudove, daje plate sudijama, a oni presuđuju van odluka Narodne skupštine, a po aktima koje je Narodna skupština stavila van snage”, rekao je Stevandić.
“Usvojili ste zakon o nesprovođenju odluka Ustavnog sida, mi smo isti taj dan odmah rekli da ga nećete provoditi, nego d aga usvajate da imate neke žetone za dilanje sa strancima i Trojkom u Sarajevu. Ja samo postavljam pitanje, dajte mi primjere neke Odluke nekog suda u Banjaluci da se ona provodi u skladu sa Zakonom o neprovođenju odluka Ustavnog suda. Ne postoji nijedan primjer gdje se taj Zakon primjenjuje” rekao je u podcastu BUKE sredinom februara ove godine Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a
Njegov kolega iz iz skupštinske klupe Milanko Mihajilica izjavio je da je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH bila još jedna Dodikova cirkuska predstava i mrtvo slovo na papiru.
“”Koliku je sprdnju napravio i od Narodne skupštine Republike Srpske i od svojih poslanika koji slijepo prate njegove trenutne hirove, govori i činjenica i da je sam Dodik podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH, čije odluke Republika Srpska ne priznaje. I neka nas više niko ne pita zašto u nekim slučajevima ne glasamo za zakone koje predstavljaju kao nacionalna pitanja. Ne glasamo, jer od toga dobijemo samo nacionalnu sramotu. Ne glasamo, jer osim ličnog dostojanstva, za razliku od SNSD, tako čuvamo i dostojanstvo institucija Republike Srpske, koje oni gaze li gaze. Šmit je ukinuo Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i samo primjenjivanje odluka Ustavnog suda BiH znači postupanje po njegovim odlukama. Krupne riječi izgovorene za govornicom NSRS i u javnosti padaju u vodu, a dezorjentisani Dodik sad vjerovatno smišlja nove prevare, da bi se o tome pričalo, a ne o njegovim podmetanjima i prevarama. Ali, šta god radio, neka se sjeti da su u laži kratke noge” rekao je Mihajilica.
Pravnik Milko Grmuša napisao je na mreži X da je presudom Okružnog suda u Banjaluci i “formalno-pravno u Republici Srpskoj nastupila pravna anarhija izazvana paralelizmom u djelovanju različitih ustavotvornih i zakonodavnih organa, uz aktivno sadejstvo pseudozakonodavca u liku g. Šmita”.
On je i ranije upozoravao na problem pravnog dualizma.
“Naime, ustavotvorac je u Ustavu BiH naveo da su odluke Ustavnog suda BiH obavezne i konačne. S druge strane, drugi ustavotvorac je u Ustavu Republike Srpske naveo da Republika Srpska samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije, da ustavotvornu i zakonodavnu vlast u Srpskoj ostvaruje Narodna skupština, da sudska vlast pripada sudovima i da se državna vlast u Srpskoj organizuje na načelu podjele vlasti..Sada imamo situaciju da jedna vlast u Srpskoj ne priznaje odluke Ustavnog suda BiH i da donosi zakon o tome, dok druga vlast u Srpskoj-ona sudska-priznaje odluke tog istog Ustavnog suda BiH i prkosno ih pretpostavlja zakonu koji je usvojila druga komponenta vlasti u Srpskoj-ona zakonodavna” napisao je Grmuša.
Advokat Aleksandar Jokić kaže za BUKU da je na ovo upozoravao i ranije.
“Kao što sam i tvrdio, zakon o neprimnjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH je očigledno neustavan i stoga neprimjenjiv, jer entiteti nemaju nadležnost da utiču na primjenu odluka Ustavnog suda BiH” kaže Jokić za BUKU.
Oslobađajuća presuda Okružnog suda u Banjaluci u slučaju protiv imama Muharema Štulanovića stvoriće pravnu i političku nesigurnost u Republici Srpskoj. Ova presuda je dovela do izražaja konflikt između zakonodavnih odluka koje donosi Narodna skupština RS i odluka Ustavnog suda BiH, reflektujući duboke podjele unutar pravosudnog i političkog sistema. Uprkos pokušajima Narodne skupštine Republike Srpske da odbaci primjenu odluka Ustavnog suda BiH na svojoj teritoriji, praktična primjena takvih zakona pokazuje složenost situacije i izazove u provođenju zakona koji su u sukobu s ustavnim i međunarodnim normama. Ovo stanje ne samo da stvara pravnu nesigurnost, već i ukazuje na ozbiljne izazove u poštovanju vladavine prava i principa demokratije u Bosni i Hercegovini. A pravna nesgiurnost nešto je najgore što nam se može dogoditi u ovom trenutku.