Foto: BUKA
Zakon o minimalnoj plati u
Federaciji BiH jedan je od onih koje su vlasti ostavile “za poslije izbora”.
Mjesecima radnici u ovom entitetu traže da se zakonski osigura povećanje
minimalne plate, koja trenutno iznosi 543 marke.
Sredinom septembra nekolicina
političkih stranaka je potpisala zahtjev za sazivanje vanredne sjednice
Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, sa samo jednom tačkom dnevnog reda: “Nacrt
zakona o minimalnoj plati”, a sjednica je zakazana za danas.
Mizernih 543 KM
U Nacrtu zakona o minimalnoj
plati, u članu 4, definisan je obračun minimalne plate na način da je osnovica
za utvrđivanje minimalne plate prosječna bruto plata u Federaciji BiH za mjesec
decembar 2020. godine, prema zvaničnom podatku federalnog Zavoda za statistiku,
u iznosu 1532 KM bruto (993 KM neto).
Nadalje, u članu 5. Nacrta
zakona je definisano da u 2023. godini minimalna bruto plata ne bi mogla biti
manja od 90 posto iznosa od gore spomenute osnovice za utvrđivanje, odnosno 90
posto od 1532 KM, što bi u neto iznosu bilo oko 1000 KM.
“Za 2024. godinu najmanje 100
posto osnovice iz člana 4. ovog Zakona”, stoji u Nacrtu zakona o minimalnoj
plati.
U članu 6. ovog Nacrta stoji
da će se minimalna plata od 2025. godine utvrđivati na osnovu kretanja indeksa
potrošačkih cijena, ukupnog kretanja plaća i bruto društvenog proizvoda.
Šef Kluba zastupnika SDP-a
BiH Damir Mašić nada se da će kod zastupnika prevladati razum u odnosu na
politikanstvo.
“Klub SDP-a još od 2017.
godine insistira na ovom zakonu i to od onoga trenutka kada su se u proceduri
pojavili zakoni o porezu na dohodak i zakon o doprinosima. Zbog čega? Zato što
smatramo da, ukoliko treba doći, a treba doći do smanjenja stope doprinosa i
rasterećenja privrede, prije svega privatnih firmi u Federaciji BiH, smatramo
da bi paralelno s tim procesom trebalo na neki način zaštiti radnike kroz
povećanje minimalne plate. Ona danas iznosi mizernih 543 KM, propisana uredbom
Vlade FBiH. Imajući o obzir ukupne prilike, od enormnog priliva sredstava u
budžete na svim nivoima, pa i u federalnom, zbog prevelike inflacije i
prikupljenog većeg iznosa novca od PDV-a, a s druge strane svakako planiramo
usvajati nove zakone o doprinosima, kojima treba rasteretiti privredu, onda je
sasvim logično da u tom paketu se nađe i zakon o minimalnoj plati”, ističe za
Buku Mašić.
Objasnio je i zbog čega je
danas ovaj zakon u formi nacrta.
“Zato što su zakoni o porezu
na dohodak i zakon o doprinosima ranije usvojeni u formi nacrta. Ovim se želi
izjednačiti ta procedura da bi tripartitno sva tri zakona u nekom skorijem
vremenu mogli tretirati u formi prijedloga i zaokružiti tu vrstu reforme”,
naveo je zastupnik SDP-a.
Uz Nacrt zakona priloženo je
i Mišljenje Vlade FBiH, a koje je negativno.
“Vlada FBiH je potpuno
indolentna i neosjetljiva kada su u pitanju potrebe građana u ovoj zemlji, da
ne govorim potrebe radnika. Dakle, Vlada koja je pocijepala i podijelila
sindikat, Vlada koja je usvojila Zakon o radu koji je degradirao radnička
prava, i nije bilo očekivati od te i takve
vlade ništa progresivno. S te strane, to nas apsolutno ne iznenađuje,
ali mišljenje Vlade nikoga ne obavezuje. Parlament može i sa pozitivnim i
negativnim mišljenjem Vlade usvojiti ono za šta smatra da je bitno i potrebno.
Uostalom, koliko je uopšte Fadil Novalić kao premijer legalan, legitiman,
kredibilan o bilo čemu da priča, a najmanje o minimalnoj plati”, riječi su
Mašića.
Dodao je da će, ukoliko Nacrt
zakona bude usvojen, uslijediti javna rasprava od 30, 60 ili 90 dana, te da će
nakon toga SDP insistirati da se zakon o minimalnoj plati u formi prijedloga
nađe u proceduri zajedno sa zakonima o porezu na dohodak i doprinosima.
Podrška poslodavaca uz
smanjenje poreza i doprinosa
Edin Jabandžić, član Upravnog
odbora Udruženja poslodavaca FBiH, za Buku kaže da poslodavci u ovom entitetu
zagovaraju povećanje ličnih dohodaka radnicima.
“Međutim, ako ne dođe do
redukcije poreza i doprinosa na plate onda se bojim koliko će to uopšte biti
izvodljivo, jer ne treba zaboraviti da imamo najveće doprinose na plate na ovom
dijelu Evrope. Ako se konačno ne implementira onaj dogovor premijera Novalića s
poslodavcima u Federaciji, onda se bojim koliko će privredni subjekti moći
izdržati to opterećenje. Već godinama je poznat stav poslodavaca da sve ono što
država umanji obaveza na plate, mi smo spremni da taj dio prenesemo na naše
uposlenike. Ako zakon o minimalnoj plati bude usvajan zajedno sa zakonima o
porezu na dohodak i doprinosima, mi to apsolutno podržavamo. Ja sam jedan od ljudi
koji zagovara popravljanje uslova ljudima u Bosni i Hercegovini i na taj način
zadržavanje radnika u zemlji, odnosno da ne odlaze u inostranstvo”, naglašava
Jabandžić.