Pandemija, ruskoukrajinski rat i konstantne unutrašnje
političke tenzije zadali su značajne troškove bh. ekonomiji, zbog čega neće
biti u mogućnosti da se vrati na rast iz vremena prije pandemije, stoji u
najnovijem izvještaju Svjetske banke o ekonomskim izgledima svjetske ekonomije.
“Implementacija strukturalnih reformi i dalje je troma zbog
političkih frikcija, pritisaka čestih izbora i korupcije koja prožima sve
nivoe, kao i zbog fragmentacije upravljanja između entiteta i kantona. Zbog
posljedičnog smanjenja socijalnih davanja, BiH ima jednu od najvećih stopa
emigracije na zapadnom Balkanu”, naglašeno je u izvještaju.
U Svjetskoj banci smatraju da je BiH uspjela da se dobro
održi u vremenu pandemije zbog akumuliranih viškova i niskog javnog duga.
“Makroekonomska
stabilnost uspjela se održati tokom posljednje dekade uglavnom zbog tri glavna
ekonomska sidra: Valutnog odbora koji je valutu povezao uz evro, sistema
prikupljanja indirektnih poreza širom zemlje i očekivanja pristupa u EU”,
naglašeno je.
Iako je zbog inflacije došlo do većih poreskih prihoda, u
izvještaju je napomenuto da je povećana javna potrošnja prevazišla sve
pozitivne efekte.
“Potrošnju u 2022. godini podstakle su mjere ublažavanja
posljedica inflacije na domaćinstva i na predizborna davanja, uključujući
povećanje plata i snažan rast kapitalnih investicija”, dodali su u ovom
izvještaju. Naglasili su da će stvarni bruto domaći proizvod usporiti na četiri
odsto u 2022. zbog prepolovljene potrošnje građana i slabljenja stvarnih raspoloživih
primanja”, rečeno je.
Postepeni rast će doći, kako je procijenjeno, uglavnom zbog
očekivanih investicija u infrastrukturu, poput izgradnje vjetroparkova i
autoputeva, kao i zbog privatne potrošnje i doznaka iz inostranstva.
“Veći prihodi zbog jačanja izvoza će vjerovatno biti
poništeni povećanim uvozom dijelom zbog najavljenih infrastrukturnih
projekata”, ocijenjeno je.
U saopštenju Svjetske banke kažu da rat u Ukrajini koji je
trenutno u toku umanjuje izglede za ekonomski oporavak nakon pandemije u
regionu zapadnog Balkana.
“Ekonomska aktivnost ostaće u dubokoj depresiji tokom
sljedeće godine, s minimalnim očekivanim rastom od 0,3 odsto tokom 2023.
godine, pošto šokovi izazvani cijenama energije i dalje utiču na region.
Međutim, region je do sada bolje podnio efekte ruske invazije na Ukrajinu nego
što se ranije predviđalo. Očekuje se smanjenje regionalne ekonomske aktivnosti
za 0,2 odsto ove godine, odražavajući rast iznad očekivanja u nekim od najvećih
ekonomija u regionu i oprezno proširenje podsticajnih programa iz ere pandemije
koje će sprovesti neke vlade”, naveli su oni.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine”
kaže da se slaže s ocjenama iz izvještaja o uticajima na BiH, osim što ističe
da je rast i prije pandemije bio slab i nedovoljan, što, po njegovom mišljenju,
utiče na iseljavanje koje je bilo prisutno i u ranijem periodu.
“Dakle, povratak na stanje prije pandemije nije dovoljan,
nego nam treba puno više i ozbiljne stope rasta da nadoknadimo godine i
decenije stagnacije i zaostajanja. Iseljavanje nije uzrokovano samo manjim
socijalnim davanjima, nego brojnim drugim razlozima, od kojih su mnogi navedeni
već u ovome saopštenju. I tragično je da se umjesto mjera za ostanak i povratak
naših građana predlaže sve više uvoz radne snage, pa čak i robota”, smatra on.