Za početak, ostavimo predrasude. Mi koji smo odrastali uz priče o vojnicima Enver Hodže u „zakrivljenim opancima“ i vjerovali da „neprijatelj nikada ne spava“ (pa tako valjda i Albanci), prije svega moramo prihvatiti da je Albanija danas država koja se snažno razvija, napreduje, ulaže, čiji ljudi svoju zemlju žele vidjeti boljom i prosperitetnijom, piše INS.
To više nije zemlja orlova, Enverovih Sigurimija i bunkera već zemlja koja će vrlo skoro sigurno napraviti snažnije iskorake na Balkanu.
Dovoljno je ilustrativna činjenica da je Albanija u 2016. od turizma zaradila više od 1,16 milijardi eura ili 15 posto više nego u istom periodu prošle godine. Prihodi u trećem kvartalu, od jula do septembra, dakle, u jeku turističke sezone, dostigli su 521 milion eura i za 25 posto su veći nego u istom prošlogodišnjem periodu. Dakle, ova zemlja u posljednjih nekoliko godina razvija se ubrzanim tempom.
U ovoj balkanskoj zemlji u kojoj živi oko tri miliona ljudi smjestila se obala dva mora, Jadranskog i Jonskog, kulturno naslijeđe je veliko, a sve više pažnje posvećuje se zimskom turizmu, posjetama religijskim i historijskim znamenitostima.
Jedna od stvari koja Albaniju čini privlačnom destinacijom jeste i činjenica da je od zemalja Evrope udaljena sat do tri sata leta, nudeći raznolike mogućnosti za kvalitetan odmor. Relativno blizu je i za bh. turiste, a iz Sarajeva automobilom možete doći za nekih 8 do 10 sati intenzivne vožnje, ali ugodnije je putovati uz, primjerice, pauze u Crnoj Gori.
Albanci su ljubazan narod. Građane naše zemlje posebno će oduševiti mentalitet ljudi i kultura Albanije, jer se mnogo ne razlikuje od BiH.
Više od 13.000 bh. turista, prema zvaničnim podacima, je prošle godine posjetilo ovu zemlju, a vjerovatno je broj i veći. Tako je i ove godine, jer smo prilikom putovanja primijetili dosta vozila s bh. regitarskim oznakama, autobus u iz Doboj Istoka je parkiran u centru Drača, a na ulicama se mogu vidjeti naši zemljaci. I turističke agencije ove godine su više angažirane na promociji Albanije.
Turisti iz BiH ovdje mogu ljetovati dobro i relativno jeftino. Zvanična valuta je lek (1 evro = 139 leka), ali u svim prodavnicama, kafićima i restoranima primaju i eure.
Primjerice, u prosjeku za sedmodnevni odmor za dvije osobe u Sarandi, na jugu Albanije, potrebno je izdvojiti oko 350 eura (oko 684), uključujući prevoz, smještaj i hranu.
Slični podaci su i za Drač (Duress), koji je sjevernije na Jadranskoj obali. Primjerice, u njemu prosječna porodica s jednim djetetom, u veoma pristojnom hotelu, može da ljetuje za 330 (645 KM) eura za pet dana, uz doručak. Hoteli su uglavnom novi, a dodatni kapaciteti se grade.
Cijene hrane su prihvatljive. U hotelu se može jesti za 7-8 eura (oko 15 KM) po osobi. U okolnim restoranima i ašćinicama cijene su i niže. Cijena, primjerice, kafe na plaži je oko 80 albanskih leka ili oko 1,2 KM, supa je 250 leka (oko 3,5 KM), a solidno glavno jelo se može dobiti za otprilike 750 leka ili 12 KM.
Cijene hrane u supermarketima je povoljna. Tako koka-kola u limenci košta oko 60 do 100 leka, flaširana voda od 1,5 litara 50, hljeb 60… Ukoliko rezervirate mjesto u hotelu, ležaljke su besplatne, a hoteli uz obalu imaju svoje plaže.
Halal hrana je dostupna u restoranima koje drže Albanci s Kosova ili Makedonije. Prepoznat ćete ih po nazivima Priština, Prizren, Gostivar, Tetovo… Mnogo restorana koristi samo halal hranu, poštujući svoje goste koji se isključivo tako hrane. Cijene voća, sladoleda i slatkiša su približne sarajevskim, što je, obzirom da se radi o morskoj obali, sasvim prihvatljivo.
Da bi se u Albaniji lakše snašli, evo i nekoliko važnih napomena:
Kakav je put i smještaj u Albaniji?
Albanski putevi su novi, ali su nerijetko neobilježeni, pa je potrebno oprezno voziti, a naročito treba paziti na albanske vozače koje puna linija, vozila iz suprotnog smjera i druga ograničenja ne sprječavaju da pretiču i voze neprimjerenom brzinom.
U gradovima imate utisak da će se u svakom trenutku neko baciti na vaše vozilo. Biciklisti, pješaci, svako ide svojim putem, a vama je u nekim gradoivma, poput Skadra, potrebno mnogo živaca za vožnju. Signalizacija je loša. Žmigavci, semafori i pješački prelazi postoje, ali se uglavnom ne koriste.
No, s druge strane, izgrađeno je više od 100 kilometara autoputa, pa se prilično brzo možete doći do Drača i Valone. Pošto je saobraćajna signalizacija u gradovima veoma loša, ne pomišljajte da vozite bez sistema za navigaciju.
Naročito treba biti oprezan tokom vožnje u kružnim tokovima koji uopće nisu označeni, a njima se, također, kreću pešaci, biciklisti, motorna vozila, zaprežna kola i svi drugi mogući učesnici u saobraćaju.
Pješčane plaže
Uprkos putevima, postoji puno razloga je mnogo da ove godine posjetite Albaniju. Ovdje postoje predivne pješčane plaže, pristupačne cijene i ne putujete dugo. More je divno.
U Sarandi, primjerice, postoje dvije javne plaže, ali zbog blizine luke i nije neki užitak za plivanje i odmaranje. Zato su obje gradske plaže uglavnom poluprazne. Međutim, u blizini se nalaze predivna mala turistička mjesta s predivnim pješčanim plažama, kao što su Ksamil, Manastir, Himare… Cijene smještaja u ovim mjestima su malo veće, ali ništa posebno u odnosu na prirodne ljepote koje nude, pisao je ranije srbijanski Telegraf.
Divni gradovi
Oni koji su se naslušali priča o Enver Hdoži i zaostaloj Albaniji sigurno će biti veoma iznenađeni kada upoznaju predivne gradove Drač, Skadar, Valonu, Saranadu…Moderni objekti, lijepo uređene šetnice, kulturno-historijski objekti, sigurno će vas oduševiti.
Ko su posjetioci?
Kao što je očekivano, posjetioci s Kosova čine veliki dio turista. Također, ima sve više posjetilaca iz Makedonije, Crne Gore, Grčke… No, ove godine smo primijetili i turiste iz Holandije, Hrvatske, Češke, pa i Njemačke. Broj turista iz BiH nije na samom vrhu liste, ali, kako kažu u Albaniji, iz godine u godinu raste.
Cijene goriva
Za jedan litar dizela je potrebno u prosjeku izdvojiti oko 185 leka (1,33 eura).
Cijene u restoranima
Cijene u restoranima su pristojne i u glavnoj turističkoj ulici/šetalištu uz plažu možete dobiti večeru za najviše 10 eura po osobi.
Hodžini bunkeri kao turistička atrakcija
Prije 40 godina, komunistički diktator Enver Hodža naredio je izgradnju više od 750.000 bunkera po cijeloj Albaniji. Nakon kolapsa komunističkog režima, napušteni bunkeri na jadranskoj obali opet se vraćaju u funkciju. Ovog puta njihova namjena nije da strance drže daleko od albanske obale, nego da ih privlače.
Razloga je mnogo da ove godine posjetite Albaniju. Imaju predivne pješčane plaže, pristupačne cijene i ne putujete mnogo. Pa zašto ne biste vidjeli Albaniju iz drugog ugla i sebi već sad isplanirali ljetovanje?