Planovi po kojima bi se javna sredstva koristila kao garancija za kineski kredit koji bi se uložio u planirani Blok 7 Termoelektrane Tuzla mogli bi biti u sukobu sa zakonom i zbog toga bi trebali biti istraženi od strane Sekretarijata Energetske zajednice, navodi se u žalbi koja je u septembru podnesena ovoj regionalnoj organizaciji od strane Udruženja "Aarhus centar u BiH" i mreže CEE Bankwatch.
Prema Ugovoru o uspostavi Energetske zajednice, Bosna i Hercegovina mora poštivati pravila EU o poticajima u energetskom sektoru. Između ostalog, u većini slučajeva državne garancije smiju pokriti maksimalno 80 posto ukupnog iznosa kredita. Međutim, predložena garancija za Blok 7 Termoelektrane Tuzla pokriva 100 posto kredita, kao i kamate i druge vezane troškove. Postoje slučajevi kada su ovakve garancije dopuštene, ali Udruženje "Aarhus centar u BiH" i CEE Bankwatch su stajališta da u ovom slučaju nisu ispunjeni neophodni uslovi.
Nina Kreševljaković iz Udruženja "Aarhus centar u BiH" rekla nam je da se žalba upućena Energetskoj zajednici odnosi na propise o državnoj pomoći (subvencije) koji su definisani na razini EU, ali su obavezni i za BiH, budući da smo potpisnici Ugovora o uspostavi Energetske zajednice.
“Odgovornost Vijeća za državnu pomoć je da provjeri da li su preuzete obaveze iz Ugovora o uspostavi Energetske zajednice primijenjene prilikom donošenja Odluke o izdavanju garancije (Odluka Vijeća za državnu pomoć BiH od 23. jula 2018. godine, a na osnovu koje je utvrđeno kako garancija Federacije BiH na kredit između JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i Izvozno-uvozne banke Narodne Republike Kine ne predstavlja reprezentativnu državnu podršku). U slučaju da se utvrdi kršenje propisa, Sekretarijat može otvoriti tzv. ‘dispute settlement case’ dok se prekršaj ne ukloni”, rekla je za BUKU Nina Kreševljaković iz Udruženja "Aarhus centar u BiH".
Treba istaći da postoje posebni propisi koji definišu uslove za izdavanje državnih garancija. Ti propisi su i dio BiH legislative. A ovom žalbom se dokazuje da ti isti propisi nisu ispoštovani kad je Vijeće za državnu pomoć BIH donosilo Odluku o izdavanju garancije.
Kreševljaković Nina kaže da su i prije nekoliko godina imali situaciju da je Sekretarijat Energetske zajednice reagovao na osnovu žalbe upućene od strane nevladinih organizacija.
“Tada se radilo o graničnim vrijednostima propisanim okolišnim dozvolama za blok 7 TE Tuzla i TE Banovići. I tada su odgovorni (Elektroprivreda BiH, rudnik Banovići i Ministarstvo) tvrdili da je sve u skladu sa FBiH zakonodavstvom i preuzetim EU propisima. Nevladine organizacije su u više navrata ukazivale na ove propuste, ali su ih odgovorni ignorisali. Naše primjedbe su usvojene tek nakon što je 12 predstavnika gore navedenih firmi i ministarstva otputovalo u Beč (nismo sigurni ko je platio putne troškove) i na sastanku sa Energetskom zajednicom, koji je trajao par sati, prihvatilo činjenicu da su napravili grešku. Nakon tog sastanka su, u skladu sa našim sugestijama, okolišne dozvole ispravljene”, pojašnjava naša sagovornica.
Osim ove žalbe, još uvijek se čeka na presudu Kantonalnog suda u Sarajevu na tužbu u upravnome postupku koju su, još prije nekoliko godina, pokrenule nevladine organizacije protiv okolišne dozvole za Blok 7 TE Tuzla. Sama reakcija Sekretarijata Energetske zajednice na predmetnu Odluku koju je izdalo Vijeće za državnu pomoć potvrda je da je Sekretarijat istražio dokumentaciju i na osnovu istog tražio dodatna pojašnjenja od nadležnih institucija.
SUKOB SA ZAKONOM
U Članu 137. Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Federaciji BiH piše:
" Pojedinačna državna garancija ne predstavlja instrument dodjele državne pomoći ukoliko su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi:
a) da privredni subjekt nije u teškoćama;
b) da je garancija povezana sa posebnom finansijskom transakcijom, na fiksni iznos i fiksni period vremena;
c) da garancija ne pokriva više od 80% neizmirenog zajma ili druge finansijske obaveze korisnika, s tim da se ovo ograničenje ne odnosi na:
1) garancije koje pokrivaju dužničke obveznice, ili
2) garancije date u cilju finansiranja privrednog subjekta čija je isključiva djelatnost pružanje usluga od općeg ekonomskog interesa, a garanciju daje sam organ koji je povjerio vršenje
usluga od općeg ekonomskog interesa;
d) da se premija za garanciju obračunava primjenom tržišnih principa."
Nina Kreševljaković kaže da se njihove primjedbe najviše odnose na tačku c).
“Naime, garancijom se pokriva 100% kredita od Izvozno-uvozne banke Kine, što je dozvoljeno samo pod određenim uvjetima, inače smije biti samo do 80%. Međutim, Vijeće tvrdi da korisnik kredita (EPBIH) pruža usluge od općeg ekonomskog interesa, što znači da je garancija kojom se pokriva 100% kredita dozvoljena. Međutim, u Uredbi piše ‘garancije date u cilju finansiranja privrednog subjekta čija je isključiva djelatnost pružanje usluga od općeg ekonomskog interesa, a garanciju daje sam organ koji je povjerio vršenje usluga od općeg ekonomskog interesa’. Usluga od općeg ekonomskog interesa se definira u dozvoli FERK-a, pa po definiciji EPBIH ne može dobiti 100% garanciju jer Ministarstvo finansija izdaje garanciju, a to je drugi organ od FERK-a. Pored toga, EPBIH ima i drugih komercijalnih aktivnosti, koje nisu definirane kao usluge općeg ekonomskog interesa, tako da ne predstavlja privredni subjekat čija je isključiva djelatnost pružanje usluga od općeg ekonomskog interesa”, pojašnjava naša sagovornica.
Budući da cijeli proces donošenja odluka oko gradnje Bloka 7 TE Tuzla traje godinama, svi se slažu da je u ovom momentu teško odrediti ko je tačno odgovoran. Ovaj proces je vodilo nekoliko Vlada FBiH i nekoliko uprava Elektroprivrede BiH. Pored toga, korištenje javnih ili bilo kojih drugih sredstava za projekte koji podržavaju fosilna goriva u ovom momentu je bespredmetno, jer će u konačnici neminovno dovesti do gubitaka.
“U slučaju Bloka 7 taj gubitak će se pokriti iz džepova građana FBiH, pošto garanciju daje Vlada FBiH, a projekat provodi firma koja je u većinskom vlasništvu FBiH. Evropa je pokrenula proces energetske tranzicije, čija je osnova dekarbonizacija energetskog sistema. Ako su namjere BiH političara o pridruživanju EU ozbiljne, trebali bi pod hitno prestati ‘sanjati’ o zastarjelim rješenjima i početi praviti ozbiljne planove koji su usklađeni sa evropskim procesima”, pojašnjava Nina iz Udruženja "Aarhus centar u BiH".
Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle kaže da je u ovoj priči problematično to što cijeli proces traje nekih godinu i po dana.
“Prvo pokretanje analize ovog projekta i uključujući projekat TE Banovići od strane Vijeća za državnu pomoć pokrenut je prošle godine na nagovor i uz podršku Energetske zajednice. To je bio prvi slučaj da Vijeće za državnu pomoć BiH razmatra jedan projekat iz energetskog sektora i Energetska zajednica je već prošle godine imala nekoliko seminara gdje je ponudila svoju pomoć. Na tim sastancima dobijene su upute kako bi se trebalo raditi da bi sve bilo u skladu sa preuzetim obavezama. Taj postupak koji je pokrenut prošle godine je prekinut odlukom koja je izašla sredinom decembra prošle godine, gdje je obustavljen proces razmatranja zahtjeva, uz obrazloženje da zainteresovane strane nisu dostavile svu potrebnu dokumentaciju. Znači, imamo slučaj gdje se 15. decembra prekida kompletna procedura i onda polovinom godine ponovo se ubrzano pokreće ta procedura i u roku od sedam do deset dana oni su izašli sa dokumentom koji je objavljen i razmatran”, rekao je Denis Žiško za BUKU.
On dodaje da cijela ubrzana procedura da se izađe sa svim papirima koji su potrebni za odobravanje kineskog kredita postavlja sumnju na ispravnost takvog brzinskog donošenja odluke.
“Nakon obustavljanja procedure i nakon rolaska tog roka koji je bio prošlog mjeseca, predstavnici Vijeća za državnu pomoć i predstavnici zainteresovanih ministarstava imali su sastanke sa Energetskom zajednicom gdje su razmatrali sve to i gdje je zaključeno da bi do kraja ovog mjeseca ili početkom narednog mjeseca oni trebali da se zvanično očituju”, pojašnjava Žiško.
O tome koji su mogući scenariji Žiško kaže da su moguća tri puta ovog procesa.
“Prva varijanta je da ostanu pri ovom dokumentu koji su usvojili, gdje im je jasno rečeno iz Energetske zajednice da će u tom slučaju pokrenuti pravnu proceduru* pošto Energetska zajednica stoji iza onoga što je navedeno u pismu koje su poslali našim vlastima i Vijeću. Druga mogućnost je da se taj dokument na neki način doradi, da oni daju dodatna obrazloženja i pojašnjenja onim prigovorima koji su navedeni od strane Energetske zajednice i Arhus centra. I treća mogućnost je da oni priznaju da je to državna pomoć, ali da obrazlože zašto je ta državna pomoć legalna”, pojašnjava Žiško, a prema informacijama koje on ima politika insistira da se ovaj slučaj završi što prije.
„Moja pretpostavka je da se to pokuša završiti dok ne dođe do formiranja nove vlasti, jer prošli put kad je došlo do promjene vlasti cjelokupan projekat Bloka 7 je vraćen na početak. Pretpostavljam da ova trenutna vlast koja je još uvijek tu pokušava da progura ovaj projekat dok su još na vlasti. Ukoliko bi došlo do nekih promjena pri formiranju nove vlade opet bi došlo do pregovora između stranaka za podršku projektu. Iz Energetske zajednice očekuju da dobiju odgovor do kraja ovog mjeseca ili u decembru i onda ćemo vidjeti koji će biti daljnji koraci“, pojašnjava Žiško.
Denis Žiško, imajući u vidu ovaj slučaj, kaže da je kod nas problem što se sve odluke donose iz političkih razloga, a ne iz ekonomskih i stvarno strateških ciljeva za razvoj ove zemlje.
“Ovaj, ali i slični projekti, u potpunoj su u suprotnosti sa preuzetim obavezama kroz Pariški sporazum** i od onoga čemu teži Evropa. Prvi korak na kojem svi rade jeste smanjenje goriva u sektoru energetike i imamo mogućnost da u narednom periodu od 12 godina intenzivno radimo na obnovljivim izvorima, na tzv. pametnim mrežama i da paralelno sa tim praktično zatvaramo objekte koji emituju CO2, da bi do 2050. godine došli do situacije da nemamo proizvodnju iz fosilnih goriva“, ističe Žiško.
Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network rekla je da još od 2017. godine Kina zahtijeva od kineskih firmi koje rade u inostranstvu da poštuju zakone i pravila zemalja domaćina, kao i najbolje međunarodne prakse.
"Kina mora prestati razmišljati o finansiranju ovog projekta dok traje istraga o potencijalno nezakonitoj državnoj pomoći”, izjavila je Pippa.
MOGUĆE POSLJEDICE
Kada je riječ o potencijalnim posljedicama izgradnje ovog bloka one se odnose na zagađenje u narednih 40-50 godina.
U nedavnom IPCC Izvještaju o 1.5 °C je jasno navedeno da ukoliko želimo da se zadržimo na 1.5 °C i ne doživimo katastrofalne posljedice moramo smanjiti CO2 emisije za oko 45% do 2030. godine, odnosno moramo ići ka potpunoj dekarbonizaciji energetskog sektora do 2050. godine. Radni vijek novoizgrađenog bloka 7 bi bio 40 do 50 godina. Na taj način BiH ne može smanjiti emisiju CO2 do 2050., obzirom da bi termoelektrana, da bi se isplatila, morala raditi do 2070. godine.
Podsjetimo da je ugovor o uspostavi Energetske zajednice stupio na snagu 2006. godine i ima za cilj kreiranje najvećeg internog tržišta za električnu energiju i gas na svijetu između EU i Zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldavije i Gruzije. Zaključivanjem ovog Ugovora, ugovorne strane iz regije se obavezuju da između sebe uspostave zajedničko tržište električne energije i gasa koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU sa kojim će se integrisati.
To se postiže postepenim preuzimanjem dijelova acquis-a EU, odnosno implementacijom odgovarajućih direktiva i uredbi EU u područjima električne energije, gasa, zaštite životne sredine, konkurencije, obnovljivih energetskih resursa, energetske efikasnosti, nafte i statistike.
Podsjetimo da prema podacima Vlade Federacije, koji su ranije objavljeni, gradnja Bloka 7 TE u Tuzli koštaće oko 1,6 milijardi KM, što je ujedno i najveća poslijaratna investicija u Federaciji BiH.
Na kraju je važno istaći da je Tuzla jedan od najzagađenijih gradova u Evropi, a na pitanje da li se statistika u Tuzli može promijeniti, ekolozi se slažu da se to može desiti samo prestankom korištenja fosilnih goriva. U ovom momentu to možda izgleda nerealno, ali postoje studije i praktični dokazi koji pokazuju da je to moguće, samo moramo prestati koristiti ugalj i druga fosilna goriva za proizvodnju energije.
* infringement procedure
** Pariški sporazum o klimatskim promjenama je klimatski sporazum potpisan na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) u Parizu 2015. godine. Glavni cilj sporazuma jest ograničavanje globalnog zatopljenja na temperature „znatno ispod“ 2°C, osiguravanje opskrbe hranom, ali i ojačavanje kapaciteta država da se bore s posljedicama klimatske promjene, razvoj novih „zelenih“ tehnologija i pomaganje slabijim, ekonomski manje razvijenim članicama u ostvarenju svojih nacionalnih planova o smanjenju emisija. Takođe se navodi da je cilj do kraja 21. vijeka u potpunosti anulirati emisiju
Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)