Ova najava izazvala je brojne reakcije u javnosti i na društvenim mrežama. Većina ih je, nažalost, bila negativna, a nisu izostale ni prijeteće poruke, pozivi na nasilje, govor mržnje.
Rijetko ko je shvatio suštinu Parade, a to je protest protiv nasilja, nejednakosti i kršenja ljudskih prava lezbijki, gay, biseksualnih, trans, interspolnih i queer osoba.
Interesovalo nas je šta građani Banjaluke i Gradiške misle o organizovanju jednog ovakvog događaja u BiH.
Moramo priznati da smo ostali zatečeni činjenicom da ih većina nije bila voljna odgovoriti ni sa “da” ili “ne”. Ali oni što su sa nama govorili anonimno, bez navođenja imena i prezimena, moglo bi se sumirati u jednu izjavi “samo nam je još to trebalo”.
Neke od izjava su:
“Ne vidim šta dobijaju sa tom Paradom, koji je njen smisao. U privatnom životu neka rada šta žele, to je njihova lična stvar” .
“Ja sam užasnut govorom mržnje i time šta komentarišu ljudi. Definitivno sam protiv nasilja prema bilo kome, ali za Paradu nisam, nije vrijeme”.
“Protiv svih vrsta okupljanja sam – četničkih, ustaških, partizanskih, stranačkih, sindikalnih, pa i ovih septembarskih u Sarajevu. Svega toga i previše imamo, a ljudi odlaze, žive u siromaštvu i sve nam je gore. Neće nas sigurno spasiti ovakva okupljanja”.
Dosta je i onih koji su uz neizbježno odmahivanje rukom rekli “ne”, a na pitanje zašto, odgovorili sa "zato" ili "teško pitanje".
Sa druge strane za Stevu Ilića, penzionera iz Gradiške, ovakvi stavovi građana su jednostavno neprihvatljivi.
“Potpuno podržavam Paradu ponosa jer samo na taj način mogu uticati na promjenu njihovog statusa u društvu. O tome treba što više i pisati i govoriti, jer tako se mijenjaju stavovi. To je prije svega odgovornost političara, ali nažalost od njih nikakve koristi, samo šteta“, istakao je.
I studentica Jovana Z. slično razmišlja: “Ovo ako će biti demokratska država, ako težimo EU, onda ne razumijem u čemu je problem. Ljudi žele da se izbore za svoja prava i nema nikakvog opravdanja u tome ih sprečavati, čak bi ih trebali podržati i stati uz njih 8. septembra u Sarajevu”.
U anketi na portalu Buku takođe smo postavili pitanje “Da li podržavate održavanje Parade ponosa u Sarajevu? U anketi je učestvovalo preko 2400 građana, njih 47 posto odgovorilo je sa “da”, a 53 posto sa “ne”.
Ovakvi rezultati ne treba da nas čude, imajući u vidu kakve stavove imaju političari u našoj zemlji o ovoj temi. Ogromna većina ih ili ćuti ili imaju spremne odgovore tipa: to nije u mom domenu, nisam pripremljen da o ovome pričam, ove teme nisu u mom fokusu, neke druge teme me okupiraju… a neki se usude i napisati status poput onog parlamentarke Samre Ćosović-Hajdarević koja "želi da se ovakvi ljudi izoluju i sklone što dalje od naše djece i društva".
Ovom prilikom važno je spomenuti izuzetke, parlamentarce Maju Gasal-Vražalicu i Sašu Magazinovića, koji su nam uvijek izlazili u susret sa svojim stavom kada smo pisali o LGBT populaciji i svakako prošlosedmičnu izjavu predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da podržava održavanje Parade ponosa, jer je pobornik svih različitosti.
Navedimo na kraju i da su inicijativu da se i u BiH organizuje "Parada ponosa" zajedno pokrenuli aktivisti iz Prijedora, Banjaluke, Sarajeva, Bijeljine i Tuzle.
Zahtjev za dopuštanjem organizovanja Parade već je upućen sarajevskoj policiji, a sama ruta kretanja Parade još uvijek nije poznata. Organizatori kažu da će zahtijevati da to bude u samom centru Sarajeva, gdje se održavaju i drugi slični skupovi, no detalje će, naglašavaju, dogovarati sa institucijama KS.
