<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Četnički zločini u Hercegovini

KOLUMNA

Obećao sam Radošu Bajiću da ću mu u svakom svom odgovoru na njegov „utuk” ukazati na bar dva dokumenta koja nedvosmisleno dokazuju zločinačku delatnost Dražinu. To je moj dug prema ocu, komandiru voda Druge račanske partizanske čete...

23. novembar 2018, 1:31

Ko o čemu, Radoš Bajić o „mučeniku, rodoljubu i patrioti” đeneralu Draži Mihailoviću. Njegova večita inspiracija! („Moravac u Hercegovini”, 17. novembra). Povod, bolje reći izgovor za veličanje ove ličnosti autor je našao u svom prisustvu na otvaranju Doma kulture u Nevesinju, imenovanom po Nebojši Glogovcu, to jest u činjenici da je ovom prerano preminulom glumcu poverio ulogu Draže u TV seriji „Ravna gora”.

O ovoj temi polemisao sam sa Radošem Bajićem na stranicama ovog lista krajem maja i početkom juna, posle njegove žalopojke što nije dobio sredstva da snimi još 40 epizoda „Ravne gore” u kojima bi, kaže, pokazao i dokazao svu veličinu i epsku uzvišenost ravnogorskog pokreta. Obećao sam Radošu Bajiću da ću mu u svakom svom odgovoru na njegov „utuk” ukazati na bar dva dokumenta koja nedvosmisleno dokazuju zločinačku delatnost Dražinu. To je moj dug prema ocu, komandiru voda Druge račanske partizanske čete, koga su četnici uhvatili i predali Nemcima, a ovi ga streljali u logoru na Banjici.

Radoš Bajić s pravom veliča „junačko Nevesinje i herojsku Hercegovinu” i vekovnu borbu naroda sa tog prostora za slobodu. Pominje nevesinjsku pušku 1845, stradanje naroda 1992–1994, imade prostora i motiva da govori o svojim brkovima i unučićima, a ne pomenu ni Veliki, a kamoli Drugi svetski rat. Zna se zašto. Zato što su na tom prostoru četnici pod komandom Čiče izvršili neverovatna zverstva. Evo dokaza: Dokumenat br. 295, od 13. februara 1943: Naređuje se hitno prikupljanje bar hiljadu ljudi radi napada na komuniste (borce partizanskih jedinica) u Nevesinju i široj okolini, a od Nevesinjaca stvoriti jednu grupu koja će delovati prema Prozoru i Mostaru. „Ova akcija mora da donese odlučno tučenje komunista. Ako komunisti nisu prešli Neretvu, napasti ih sa Talijanima odmah, a ako su prešli napasti ih od Jablanice u bok i pozadinu.” Dokumenat br. 314, od 20. februara 1943: Naredba majoru Raduloviću da odmah krene u Nevesinje sa 1.000 ljudi. „Pobiti sve komuniste (partizanske borce) u Mostaru, Nevesinju i ostalim varošima. U toku sutrašnjeg dana 500 vojnih ljudi da pomognu Pantiću za nabijanje komunista u Neretvu.”

Posle ovoga ne znam ko je „mučenik”.

 

Radomir Jovanović, prof. u penziji, Žiča