U suštini, svi smo isti sa svojim problemima i izazovima

Četvrta Merlinka u Sarajevu održana je 29. i 30. januara u Art Kinu Kriterion, u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra. Međunarodni festival queer filma Merlinka već se 7 godina organizuje u Beogradu sa idejom da promoviše filmove koji se bave LGBT temama. Ovogodišnja Merlinka u Sarajevu razlikovala se od prethodnih po tome što je imala drugačiji program od beogradske – filmovi su prikazani premijerno i sam festival je trajao dva dana.

Saša Gavrić, izvršni direktor Sarajevskog otvorenog centra
, kaže da je četvrta Merlinka u Sarajevu protekla odlično.

“Oba dana program je bio odlično posjećen, publika je odlično reagovala na igrane, dokumentarne i kratke filmove i što je najvažnije – došao je veliki broj totalno nepoznatih ljudi. Ovaj festival tako nije festival za predstavnike/ce nevladinih organizacija i naše prijatelje/ice, nego je slobodan prostor koji ima svoju publiku iz cijele BiH. Naši/e gosti/šće bili/e su mlade LGBT osobe i njihovi prijatelji/ice iz Dervente, Mostara, Višegrada, Tuzle, Banjaluke, sa Sokoca itd. I na to smo jako, jako ponosni/e”, rekao je za BUKU Gavrić.

Istakao je da je Merlinka i ove godine ponudila šaren spektar filmova i izričaja.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

 


Foto: SOC, Merlinka 2016.

 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“Imajući na umu da se ovdje radi o malom festivalu, bitno nam je da ponudimo i igrane, i dokumentarne, ali i kratke filmove. Kao i svake godine, u programu obavezno imamo filmove iz susjednih država, što nam je svima skupa jako važno. Program je i ove godine govorio o životima, ljubavi i problemima LGBT osoba, ali je isto tako otvorio i druga pitanja kao što je pozicija dječaka i mladih muškaraca u društvu i očekivanja koja patrijarhat i na njih reproducira”, kaže Saša Gavrić.

Naš sagovornik ističe da se odnos patrijarhalnog i tradicionalnog društva  prema LGBT osobama mijenja.

“Prije nekoliko godina, mogli smo čuti ‘ubij, zakolji’, ‘to je bolest’, ‘to treba u zatvor’, ‘to treba pobiti’. Danas, narativ se promijenio i veliki dio stanovništva će reći: ‘nemam ja ništa protiv, ali neka to oni u svoja četiri zida’ ili ‘ja to ne podržavam, ali sam protiv nasilja’. Sve dok je ovakav odnos većine stanovništva, to nam je pokazatelj velikog neznanja, nepoznavanja i straha. Protiv straha i nepoznavanja moramo se boriti i Merlinka svakako jeste jedan odličan način da to činimo”, ističe Gavrić.

On dodaje da će  Sarajevski otvoreni centar zbog toga i narednih nekoliko godina nastaviti da organizuje Merlinku u Sarajevu, jer su umjetnosti i film odličan medij za upoznavanje ‘drugog i drugačijeg’, kako bi ljudi uvidjeli da se ovdje ne radi o drugačijem, nego da smo mi u suštini svi isti sa svojim problemima i izazovima.

Nećemo dopustiti da država ne odgovara za ponovljeni propust

Održavanje Merlinke 2014. godine bilo je u znaku napada, međutim, ove godine festival je protekao u najboljem redu.

“Festival je i ove godine štitila policija, kao i privatna sigurnosna agencija. Novina za ovu godinu jeste obaveza da moramo imati hitnu pomoć na licu mjesta. Iako je ovaj visok stepen sigurnosti pomalo naporan i zastrašujući za posjetitelje/ice, mi smo mišljenja da nakon napada 2014. godine moramo biti posebno oprezni i da ne smijemo dopustiti ni najmanju neugodnost”, objasnio je organizator Festivala u Sarajevu.

Kada je u pitanju slučaj “napada na Merlinku” od prije dvije godine, Gavrić kaže da je policija već 2014. god. završila svoj dio istrage, ali je, kao što je to vrlo često slučaj, pravosuđe zakazalo.

“Zvanično, Tužilaštvo Kantona Sarajevo i dalje preuzima predistražnje radnje. Sarajevski otvoreni centar, zajedno sa osobama koje su bile meta napada, priprema apelaciju. O tome ne možemo iznositi više podataka, ali će se tokom 2016. god. svakako više o tome govoriti. Nećemo dopustiti da država ne odgovara za ponovljeni propust (ista stvar se na sličan način dogodila i 2008. godine za Queer Sarajevo Festival) da osigura pravo na javno okupljanje. Naši advokati/ice su ovaj problem shvatili/e jako ozbiljno”, ističe on.

 


Jedan od filmova prikazanih na festivalu

 

Jasmina Čaušević iz Sarajevskog otvorenog centra kaže da su u okviru festivala prikazana tri dugometražna filma, tri kratkometražna i snimak predstave.

Na pitanje koliko su ovakvi festivali važni da se u okviru njih poboljša položaj LGBT osoba, Jasmina kaže da se teško može razmišljati o poboljšanju kvaliteta života u našim prilikama, ali možemo vjerovati u ideju da kultura oblikuju zajednicu, isto koliko i zajednica uslovljala kulturne vrijednosti, tako da u toj sprezi leži nada da filmski festivali ovog tipa ipak pomjeraju stvari.

“Film, kao i ostale kulturne platforme, može imati nepredvidivo moćne uticaje – jer kroz proširivanje, usložnjavanje ili umnožavanje perspektiva iz kojih se može razmišljati o nekoj temi, priziva empatiju”, rekla je za BUKU Jasmina Čaušević.

Jasmina se prisjeća da je svaka Merlinka do sada  imala neki događaj po kojem se pamti – na prvoj je to bilo gostovanje reditelja Želimira Žilnika i razgovor koji je Jasmila Žbanić vodila sa njim pred punom salom Kriteriona.

“Centralni događaj druge Merlinka se desio neplanirano, trećeg dana, kroz masovnu podršku koju smo dobili, kao i generalno LGBT ljudi, kao vid otpora nasilju i homofobiji, budući da je prethodnog dana Merlinka bila nasilno prekinuta kada je grupa maskiranih osoba napala učesnike/ce Festivala. Prošlogodišnja Merlinka je bila tipični, veseli, posjećeni festival – pravi praznik queer filma”, kaže Jasmina o ranijim izdanjima Festivala.

Ona kaže da u Sarajevu najviše, ali i po čitavoj BiH, ima kulturnih događaja (od različitih festivala, preko filmova i predstava do koncerata) kroz koje se promiču ideje koje doprinose prihvatanju i LBGT osoba.

“Ti događaji nisu usko usmjereni na borbu protiv homo/transfobije, ali kroz vrijednosti do kojih drže ti događaji, teme ili koncepte koje predstavljaju i te kako doprinose boljoj atmosferi”, ističe ona.

 


Foto: Merlinka 2016.

 

Druga Merlinka u Tuzli

Saša Gavrić ističe da će Sarajevski otvoreni centar i ove godine nastaviti sa velikim spektrom različitih aktivnosti.

“Pored programa vršnjačke, psiho-socijalne i pravne pomoći za LGBT osobe, nastavićemo i svoj rad sa institucijama, te ćemo zagovarati bolje politike za zaštitu prava i ravnopravnost LGBT osoba i žena. Kulturu, umjetnosti, obrazovanje i medije ćemo koristiti za bolje prihvatanje feminizma, LGBT osoba i ženskih prava. Pred nama je veliki broj aktivnosti sa samim institucijama. Ove godine, pored policije, tužitelja/ica i sudija/kinja, imaćemo priliku da sarađujemo sa Agencijom za ravnopravnost spolova, ali i Gender centrima Republike Srpske i Federacije, sa kojima ćemo raditi na pitanjima ravnopravnosti LGBT osoba i ravnopravnosti spolova”, kaže Gavrić.

Dodaje da će u skorije vrijeme podržati održavanje druge Merlinke u Tuzli. Ovaj festival ugostiće Tuzlanski otvoreni centar i neformalna grupa Tanka – Tuzlanska alijansa kvir aktivistkinja/a.

Događaji poput Merlinke kroz film i umjetnost doprinose poboljšanju položaja LGBT osoba i mijenjanju atmosfere društva u kojem živimo. Međutim, država je dužna da obezbijedi sigurnost posjetiocima ovakvih događaja i da sankcioniše svaki vid nasilja koji se desio u prošlosti, jer Queer Sarajevo Festival iz 2008. godine i Merlinka iz 2014. godine ostaju tamna mrlja cjelokupnog društva.


Tekst nastao u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u sklopu MATRA programa Ambasade Kraljevine Nizozemske.

 

 

 

 

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije