Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić, u intervjuu za Buku, govori o problemima u odnosima između MUP-a RS i SIPA-e nakon odluke Vlade RS o prekidu saradnje, otkriva ko treba strahovati od istraga koje će dobiti epilog početkom sljedeće godine, te da li Tužilaštvo BiH vodi proces protiv Milorada Dodika.
Gospodine Mektiću, da počnemo sa najaktuelnijom situacijom ovih dana, a to je prekid saradnje MUP-a RS sa bezbjednosnim agencijama na državnom nivou. Zašto je moralo da dođe do ove situacije i ko je zakazao u tom odnosu?
Po meni uopšte nije moralo da dođe do takve situacije i taj potez je bio totalno nepotreban, ishitren i nelogičan. Neodgovornost i jednostrana odluka, prije svega u Vladi RS, koja će, kako se ispostavilo, nanijeti najveću štetu samoj RS. Ako generalno postoje neki problemi u saradnji bezbjednosnih agencija, mogli smo sjesti i riješiti ih u razgovoru i tu nema dileme.
Rekli ste da će najviše štete zbog ovakve odluke Vlade RS trpiti upravo RS. U kom smislu?
Vidite, mi možemo vrlo lako doći u situaciju gdje postoji određeni broj građana RS, posebno osumnjičenih za ratne zločine, koji su po naredbi Suda BiH privedeni. Mjera pritvora im je zamijenjena mjerom javljanja policijskoj stanici, koja mora svake sedmice izvještavati da se oni uredno javljaju. Ako oni to ne budu rješavali, Sud će aktivirati mjere pritvora i mogu da nabrajam još koliko god hoćete ovakvih primjera. Ali suština je u tome što je nemoguće prekinuti ovu saradnju.
Kako uopšte mislite prevazići ove prepreke koje su se nametnule u funkcionisanju bezbjednosnih službi?
Pazite, da vam kažem, neko je tamo odlučio ‘mi ćemo ovako, pa nećemo nikako’ i sad ja treba da tražim rješenje.
A da li ima rješenja?
Pa, samo neka povuku te zaključke koje su nepromišljeno i ishitreno donijeli, ali oni to neće da urade zbog lične sujete. Pa, ja sam spreman da kao ministar sjednem i riješimo sve probleme i dileme, da ih stavimo na papir i vidimo šta možemo popraviti zakonom, šta možemo popraviti podzakonskim aktima, a šta nekim drugim procedurama. Nego, oni isključivo postavljaju uslov, hoće neki memorandum, hoće neki sporazum da mi potpišemo itd…
Pa, hoćete li da potpišete?
Pa, kako ću? Evo, danas su mi poslali kantoni iz FBiH da hoće i oni da budu sastavni dio pregovora i razgovora. Ne možete vi isključiti nekoga iz ove priče da bi zadovoljili samo jedne.
A da li uopšte taj dokument rješava ovu situaciju i da li je on zakonski obavezujući?
Ma ništa on ne rješava, sve je isto. I dalje će po naredbi Tužilaštva BiH SIPA odlaziti na lice mjesta i uzimati dokumentaciju, samo što je neko, u političkom smislu, vidio da je donio bezveznu odluku i sad traži neku izlaznu strategiju, a da ne priznaje da je donijeta totalno pogrešna odluka i onda to prebacuju na nekog drugog.
Ali iz MUP-a RS cijelu odgovornost prebacuju baš na Vas.
Ali zašto ja, u čemu je moja odgovornost?
Pa, kažu da ste Vi urgirali da se ne potpiše taj dokument o saradnji.
Molim Vas, pa meni je sad za vratom i deset kantona koji isto traže što i MUP RS. Šta da potpišem? Nije ovo moja privatna imovina i ne uređujem ja stanje na mojoj privatnoj imovini. Ja moram poštovati potojeći bezbjednosni sistem i raditi u interesu da ostvarim saradnju svih agencija. Kako da ja sad kažem policiji Brčko Distrikta – vi nećete biti dio nekog sporazuma, ili Federalnom MUP-u?
Da li to znači da Vi morate tražiti rješenje na području cijele BiH, odnosno da je ovaj problem sad zahvatio čitavu zemlju?
Meni su oni to nametnuli da ja sad moram tako da se ponašam. Oni su mislili mi ćemo donijeti takve mjere, pa sjesti i nešto se dogovoriti, potpisati. Pa postoje procedure, ljudi moji, a ne ‘mi hoćemo, mi bi trebali’. I sad, pošto su donijeli nepotrebne odluke, sad daj opet da nešto potpišemo. To ide na onaj način, daj da potpišemo šta bilo samo da se mi izvučemo. Oni bi sad potpis stavljali i na salveti, na list kupusa, samo da izbjegnu odgovornost. To je neozbiljno. Ali kažem, ako ima neki problem, daj da sjednemo svi iz 16 agencija da vidimo gdje je taj problem.
Pa, hoćete li sjesti?
Hoću li sjesti? Pa moram stvoriti podlogu za to. Ne mogu ja sad ovako da sjedam sa nekim.
A gospodine Mektiću, Vi ste devet mjeseci na čelu ministarstva bezbjednosti, a stalno ste na udaru kritika. Zašto je to tako? Da li zbog toga što ne radite dobro svoj posao ili je nešto drugo u pitanju?
Ko me kritikuje, možete li biti konkretniji?
Za početak, najviše slušamo kritike od strane vlasti iz RS.
Znate zašto je to? To su sve kritike političke vrste, zato što sam ja rekao da ću ako ne budem uspio promijeniti način borbe protiv korupcije, pogotovo javne, koja je uništila i razorila, ne samo RS, nego kompletnu državu, otići sa ove funkcije. Ja ću ta pitanja pokrenuti, ali ta pitanja se nekome ne sviđaju i ne odgovaraju, a tiču se pojedinaca iz vrha političkih struktura i elita u RS i cijeloj BiH. Zato se vodi politička haranga. Ja da ne radim ništa ne bih imao nikakvih problema kao i drugi ministari koji su bili moji prethodnici. Ali toga kod mene nema i ja ću insistirati na rasvjetljavanju kriminala i korupcije. Ko će doći na udar svega toga, ne mogu da kažem u ovom momentu.
Vi i sad, kao i pri svakom Vašem istupu otkad ste ministar, govorite o borbi protiv korupcije i kriminala. Šta ste konkretno uradili po tom pitanju? Vi ste obećavali mnoga spektakularna hapšenja, ali to još nismo dočekali.
Šta sam uradio? Pa, uradio sam da se pokrenu određene istrage o aferama koje će vrlo brzo završiti na Tužilaštvu i Sudu.
Kojim aferama?
Nemojte sad, neću da govorim o tome.
Ali narod je skeptičan, vi stalno govorite o aferama, a nigdje nema rezultata.
Pa, čekajte, vi ste rekli da sam došao prije devet mjeseci, a šta je sa onima koji su 10 godina na vlasti, pa ništa nisu uradili? Gdje su njihove afere? Ja sam rekao, moj mandat je četiri godine i ja ću za to vrijeme riješiti dosta tih afera. Jesam li ja obećao da će to biti za 15 dana?
Ali uvijek govorite da će to biti ubrzo.
Čekaj, kako hoćete da govorim?
Ako kažete ubrzo, onda se to očekuje u skorije vrijeme, ali do sada ništa nije bilo…
Pa, koliko je to ubrzo?
Ja ne znam, vi trebate da objasnite šta je za Vas ubrzo.
Pa, joj, ubrzo je, dakle… Ja sam došao prije devet mjeseci, stvari teku svojim tokom i ja imam obavezu prema građanima i obećao sam, ako to ne rasvijetlim, ne želim više da sjedim u ovoj fotelji.
A šta je sa slučajevima koje ste konkretno pominjali, poput afere Portorož, zatim kilo zlata, Dodikov kriminal. Gdje je zapelo, radite li išta?
Nije zapelo, radi se vrlo intenzivno i te istrage dobro napreduju i mogu da kažem da su u završnoj fazi.
Pa, ko bi trebao onda da strahuje od ovih istraga?
Da strahuju oni koji su pljačkali i krali.
Da li su to neki visoki funkcioneri ili…
Pa, jesu. Ima dosta visokopozicioniranih ljudi iz političkog miljea i svi oni koji su krali i omogućili drugima da to rade.
A šta je sa istragom protiv predsjednika RS Milorada Dodika u vezi sa kupovinom vile na Dedinju? Ima li te istrage u Tužilaštvu BiH ili nema?
Ne znam ja, to morate vidjeti sa Tužilaštvom, ja ne mogu da govorim o stvarima koje oni rade.
Ali i gospodin Mladen Bosić i SDS su podnijeli krivičnu prijavu protiv Dodika, baš po pitanju kupovine ove vile.
To je sasvim legitimno i legalno, to svi mogu da urade i…
A vi ne znate da li je nešto učinjeno po tom pitanju?
Znam, učinjeno je dosta. Istraga je u toku.
Možda da se osvrnemo malo i na ovu priču koja je uzburkala političku scenu u BiH, a radi se o navodnom tajnom planu za rušenje institucija RS koji su plasirali određeni mediji. Kako Vi gledate na sve ovo, posebno jer ste i sami pominjani u tom kontekstu?
Ja se pominjem u tom kontekstu?
Jeste. Vas su prozivali zbog odlazaka u Vašington i, kako su naveli pojedini mediji, saradnje sa strancima na rušenju vlasti u RS.
Naravno da sarađujem sa strancima, to je moja obaveza i saradnja je vrlo aktivna.
Ali zašto vlastima iz RS i to smeta?
To morate pitati njih, ali mislim da je to strah od ovih stvari. Ne znam kako je moguće da radim ovaj posao, a da ne sarađujem sa strancima. Pa i oni to rade. Ne vidim šta je sporno, posebno ako radim na poziciji ministra koji, da bi brinuo o bezbjednosti, ne može samo raditi u okviru naših granica. Vidite šta se dešava u svijetu, pa i kod nas po pitanju terorizma!
Da Vas pitam, hoćete li uspjeti da ispunite bar želju ambasadorke SAD-a Morin Kormak, koja je poželjela da se do Nove godine uhapsi bar jedna „krupna zvjerka“ upletena u koruptivne radnje u BiH?
Ja ne znam da je to njena želja, ali od koga ona to očekuje. To vjerovatno nije upućeno samo meni, već svim bezbjednosnim agencijama.
A da li se Vi nadate da bi se moglo desiti jedno takvo hapšenje do Nove godine?
Ja ne ispunjavam ničije želje, osim opravdanih očekivanja građana ove zemlje, a to je da se upustimo u beskompromisnu borbu protiv svih pojedinaca i grupa koji su nanijeli štetu ovoj državi u smislu pljačkanja i enormnog bogaćenja, stvarajući opštu sirotinju i beznađe sa druge strane.
Pomenuli ste borbu protiv terorizma. BiH je jedna od kritičnijih tačaka u Evropi. Šta je urađeno po pitanju prevencije i borbe protiv terorizma?
Terorizam je ozbiljan problem u BiH, jer se godinama radikalizuje situacija i dosta osoba je naklonjeno nasilnom ekstremizmu, što se u nekim slučajevima manifestovalo kao terorizam. Radimo na tome da gdje postoje određena saznanja procesuiramo i osudimo i takve aktivnosti. I kod slučaja Bilala Bosnića, podignuto je 20 optužnica, pa i u utorak smo imali veliku akciju u Sarajevu i to je jedan represivni odgovor. Dalje, započeli smo niz projekata koji će raditi na deradikalizaciji određenih grupa i zajednica i, da kažem, terorizam je globalni izazov gdje mi dajemo ogroman doprinos njegovom uklanjanju. Radimo i na stvaranju regionalne mreže i centra na Zapadnom Balkanu.
Sve ovo odlično izgleda, ali mi još uvijek imamo države u državi u kojima vlast nema kontrolu.
Pa, dobro, nisam ja baš siguran da se to može reći tako. Ne znam kako to mislite?
Mislim na žarišta poput Gornje Maoče.
A kako mislite da država nema kontrolu?
Pa, je li imate kontrolu, kad djeca ne idu u redovne škole?
Hoćete mene sad da pitate o djeci?
Ali to je problem bezbjednosti, jer nisu stvoreni uslovi za pohađanje redovne nastave.
Imaju bezbjednosni uslovi. Nemojte mene sad o školi, vidite sa nekim ministarstvom obrazovanja i kulture. Mi imamo problema sa tim nekim radikalnim zajednicama da oni žele da nameću tamo određena pravila ponašanja.
Pa, da li su nametnuta?
Jesu, ali nema tog dijela teritorije gdje ne ulazi policija i ne provodi zakone.
Ali činjenica je da veliki broj radikalnih islamista koji su učestvovali u terorističkim napadima ili njihovom planiranju, kao i navođenju na teroristička djela, dolazi iz tih zajednica ili su imali vezu sa ljudima koji tamo žive.
Jeste, pa nije to nešto što mi ne priznajemo, ali zato i govorim da moramo provoditi proces deradikalizacije, što moraju da rade vjerske zajednice, mediji, obrazovne ustanove i mi ne bježimo od toga. Mi pratimo veći broj osoba za koje se pretpostavlja da su preuzeli taj ekstremni radikalizam.
A šta je sa famoznom Udarnom grupom za borbu protiv terorizma, za kojom se stalno poteže u kriznim situacijama. Da li je ta grupa stvarno takva kako joj je i ime ili je to samo skup političara i direktora?
Nije to ništa posebno, već je to neki termin koji je nekad ustanovljen i mi sad radimo na reorganizaciji čitave te grupe da pretočimo u koordinaciono tijelo za borbu protiv terorizma koji će djelovati u jednom nepolicijskom dijelu, da stvori političke uslove za neometan rad.
Ovog ljeta je spektakularno donesena i Strategija za borbu protiv terorizma, šta je provedeno iz tog dokumenta?
Nemam sad kod sebe tu strategiju, pa ne mogu baš konkretno da kažem.
Ali možete li reći šta je urađeno zbog čega bi se građani osjećali sigurno?
Apsolutno smo pojačali stepen bezbjednosti, procesuiramo i nastojaćemo da to radimo u svim slučajevima koji se odnose na terorizam i pokrenuli smo određene projekte za deradikalizaciju.
Možda za kraj da mi kažete, u ovih devet mjeseci koliko ste ministar, šta je ono što ste uradili sa čim se možete pohvaliti i šta građani mogu da očekuju od Vas u sljedećoj godini?
Ono što ću uraditi sljedeće godine je da ću nastaviti da ispunjavam očekivanja građana. Ključna stvar je borba protiv javne korupcije u kojoj su politika i političke elite direktno učestvovali ili omogućili da se pojedinci enormno na štetu građana obogate i na taj način pokušati da vratim vladavinu prava i povjerenje građana u socijalnu pravdu. Svi će biti jednaki pred zakonom, a ne da država trenira strogoću na običnim sitnim građanima, a da političari i tajkuni budu nedodirljiva tačka. A pohvaliti se mogu započetim aktivnostima koje će u prvoj polovini dati konkretne i vidljive rezultate.
Razgovarao Milovan Matić