Planeta Zemlja je ugrožena. Njen rođendan slavimo 22. aprila. Počeci obilježavanja Dana planeta Zemlje sežu u početke sedamdesetih godina prošlog vijeka kad su pod vođstvom američkog senatora i ekološkog aktiviste Gaylorda Nelsona širom Sjedinjenih Američkih Država održane prve masovne demonstracije za zaštitu okoliša na kojima je sudjelovalo više od 20 miliona ljudi. Nakon tih demonstracija pitanje zaštite okoliša postavljeno je u okvir političke pozornice. Parole, poput “sve je međusobno povezano”, “sve mora nekuda da ode”, “priroda zna najbolje”, “ne postoji besplatan način”, i danas se ističu.
Dan planete Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tokom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija usklađen dalekosežni program za promociju održivog razvoja.
Obilježavanjem ovog dana širom svijeta nastoji se ukazati na probleme sa kojima se suočavaju priroda i čovjek; a naročito da se ukaže na ugoženost okoline koja nas okružuje.
Zagađenje zemlje, mora i vazduha, nestajanje biljnih i životinjskih vrsta, globalno zagrijavanja i nuklearne prijetnje je nešto što se ne može ignorisati. Ali da je ta ignoracija i daje prisutna, potvrđuje podatak da se ništa radikalno ne mijenja po pitanju samog stila života savremenog čovjeka koji i dalje nastavlja da iskorištava prirodu i na taj način crpi sve resurse sa kojima svijet raspolaže. Već je pedesetih godina prošlog vijeka postalo jasno da se putem kojim se krenulo, ne može nastaviti, međutim, poražavajuće je to da tim putem i dalje koračamo.
Vrtoglav uspon nauke i tehnologije u XX vijeku promijenio je način života više nego ikad ranije, pa se u savremenoj nauci kao osnovna karakteristika današnjice navodi promjena; promjena u izmumima, promjena u stilu života, promjena u svemu. Ranije su se promjene dešavale sporo. Jedna generacija u toku svog života nije doživljavala neke veće novine, a razlika između samog načina života kod različitih generacija nije bila velika. Danas jedna generacija u toku svog života prolazi kroz mnogo promjena koje su uvjetovane naučno-tehničkim razvojema i nesavjesnim korištenjem tih dostignuća koje svojom radikalnošću mijenjaju stil života. Takav način života najdirektnije utiče na planetu i dovodi do njenog ugrožavanja, iako bez njenog postojanja naš život ne bi bio moguć.
U društvenima maukama često se ističe da je savremeni čovjek preuzeo lik boga koji smatra da je svemoguć, ali postavlja se pitanje do kad će se tako moći ponašati? Filozof Hans Georg Gadamer, u svom djelu Evrospko nasleđe, kad promišlja o obnovi nagriženog planeta, sa zebnjom se pita da li možda griješimo kad mislimo da je ona moguća.
U sklopu ovogodišnjih manifestacija obilježavanja Dana planete Zemlje širom svijeta posebna pažnja biće posvećena učešću javnosti u odlučivanju o strategijama procjene uticaja, izdavanju integriranih dozvola, problematici razvoja “klimatske pismenosti” i većeg učešća žena u ekološkim naporima (princip rodne ravnopravnosti).
Kao i prethodnih godina, i ove će godine Dan planeta Zemlje biti posvećen jedinstvenim problemima i izazovima sadašnjeg vremena, u kojem se obrazovanje stavlja kao važan segment i osnova za napredak.
“Moramo stvoriti globalno građanstvo koje razumije koncepte klimatskih promjena i svjesno je prijetnje bez presedana za naš planet. Mi moramo osnažiti sve ljude znanjem kako inspirirati djelovanje na zaštiti okoliša. Ekološka i klimatska pismenost su pokretač ne samo ekološke politike i poboljšanja okolišnih i klimatskih zakona i politika, ali također i razvoja ekoloških tehnologija i radnih mjesta u zaštiti okoliša”, ističu iz međunarodne globalne inicijative koja svake godine organizira obilježavanje tog datuma širom svijeta.
Prijatelji okoline slijede deset zapovijesti:
1. Najprije pometi pred svojim pragom
2. Ono što si očistio/la danas čuvaj i sutra
3. Jedna žarulja manje, energija više
4. Cvijeće sadi, beri pohvale
5. U zdravom tijelu zdravo piće i hrana
6. Čist zrak, dug život
7. Manje papira, više šuma i kisika
8. Ništa nije vječno – osim plastike
9. Ono što imaš, nastoj da traje što duže
10. Misli danas za bolje sutra
Kako biste i vi pridonijeli očuvanju planeta Zemlje reciklirajte otpad te štedite energiju i resurse:
– Staklo je materijal koji se u potpunosti može reciklirati, a da bi staklena boca bačena u prirodu nestala potrebno je 4.000 godina. Stoga, staklene boce odlažite u posebno označene kontejnere
– Papire odlažite u posebne kontejnere jer ćete na taj način pridonijeti čuvanju šuma i zaštiti okoliša
– Baterije sadrže teške metale koji zagađuju okoliš. Takođe, i za njih postoje posebni kontejneri u koje se trebaju odlagati
– Za razgradnju plastičnih boca u prirodi potrebne su stotine godina. Njih možete odložiti u posebne kontejnere ili ih vratiti u trgovine koje nude tu mogućnost uz povratnu naknadu
– Racionalno koristite vodu
– Štedite energiju, gasite sva svjetla koja vam ne trebaju te kućanske aparate