Istraživanje: Sumnja da postoji korupcija prilikom zapošljavanja u zdravstvu RS

Istraživanje: Sumnja da postoji korupcija prilikom zapošljavanja u zdravstvu RS

Piše: Buka

Nepostojanje jasnih kriterijuma, javnog konkursa, kao i proces odabira osoblja koji zavisi od jedne osobe, navodi da osnovanu sumnju da postoji korupcija prilikom zapošljavanja u institucijama zdravstvenog sistema u Republici Srpskoj.

Tokom januara 2015. godine, pacijentu iz Brčkog izvjesnom Z.T. ljekari u bolnici u Brčkom su umjesto debelog crijeva operisali zdravu ruku. Sama sreća po pacijenta jer se radi o bezazlenoj operaciji, kojom se ne dovodi u pitanje sam život pacijenta. Nesrećni čovjek je ljekarsku grešku primjetio tek poslije nekoliko dana. Cijeli slučaj će vjerovatno dobiti sudski epilog

Ovakav scenario će vjerovatno u budućnosti postati svakodnevnica u zdravstvenim institucijama u Republici Srpskoj. Razlog za navedeno se nalazi u činjenici da većina institucija vrši selekciju na krajnje netransparetan, protiv-ustavan i nezakonit način, te da iste nemaju uspostavljene precizne kriterijume odabire kadrova, kao i da je sam izbor kadrova ostavljen diskrecionom pravu direktora.

UG Za Analizu Javnih Politika je u sklopu mreže ACCOUNT vršilo monitoring istraživanja u vezi zapošljavanja u institucijama javnog sektora. Širim istraživanjem je bilo obuhvaćeno oko 40 javnih institucija od kojih su 60% činile institucije zdravstvenog sistema. Razlog zbog kojeg smo se fokusirali na institucije zdravstvenog sistema je što su svi građani, dakle šira javnost u većoj ili manjoj mjeri korisnici navedenih usluga. Predmet istraživanja je bio način i selekcija odabira kadrova, a u fokusu je bilo 5 institucija sa područja Banja Luke i Laktaša, koje pokrivaju proporcionalno najveći broj stanovništva.

Pored toga Udruženje je bilo podstaknuto žalbama i pritužbama građana, najviše svršenih doktora medicine, koji su se obratili Udruženju i koji su iznijeli sumnje da je prisutna korupcija prilikom zapošljavanja u institucijama zdravstvenog sistema.

U početku čak 4 od 5 institucija je u potpunosti odbilo da dostavi podatke. UG ZAJP se obratilo Ombudsmenu za ljudska prava BiH, kako bi ostvarilo svoja prava na slobodu pristupa informacijama. S tim u vezi Ombudsmen BiH je donio čak tri preporuke u korist Udruženja. Poslije intervencija Ombudsmena broj institucija koje nisu dostavile podatke se smanjio na 2.

Službeni podaci do kojih je Udruženje došlo mogli bi se rezimirati u sledećem:

1.    Većina zdravstvenih institucija uopšte ne raspisuju javne konkurse za zapošljavanjem kako medicinskog, tako i nemedicinskog osoba. Navedenim postupkom mnogi doktori medicine su stavljeni u neravnaprovan i diskriminirajući položaj. Navedeni postupak je ne samo nezakonit, nego i protiv-ustavan.  
Naime, član 10 i 33 Ustava Republike Srpske jasno propisuju da svi građani uživaju jednaka prava, kao i da svi građani imaju pravo da pod jednakim uslovima budu primljeni u javnu službu. Izostankom javnog konkursa je više nego očigledno da određeni građani uživaju veća prava nego drugi.

2.    Zloupotreba instituta javnog konkursa- Kod određenih institucija je primjećeno da su na jednostavan način zloupotrijebili institut javnog konkursa, na način da su putem javnog konkursa izrazili potrebu za zapošljavanjem određenog broja kandidata, a da je u stvarnosti broj ljudi koji je zaposlen bio daleko veći.

3.    Nepostojanje jasnih i preciznih kriterijama- Podaci do kojih je UG ZAJP došao putem istraživanja je pokazalo da institucije apsolutne nemaju uspostavljene kriterijume za zapošljavanje kadrova, niti imaju namjeru da navedeno definišu putem internih akata. Da stvar bude nepovoljnije, prilikom direktnog kontakta sa predstavnicima zdravstvenih institucija, one same ne vide nikakav problem u navedenom.

4.    Izbor i selekcija kadrova je praktično nepostojeća, drugim riječima izbor je ostavljen diskrecionom pravu direktora, što praktično mnoge kandidate stavlja u neravnopravan položaj.

5.    Nadležno Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, u sklopu kojeg posluju institucije zdravstvenog sistema, ne posjeduje informacije o kvalifikacijama kandidata, njihovoj stručnoj spremi, datumu prijema, kao i mogućnosti da obavljaju poslove za koji su odabrani. Takođe, Ministarstvo zdravlja nam je u nekoliko navrata ponovilo da jednostavno ne zna ko su kandidati koji su zaposleni, što je u suprotnosti sa zvaničnim stavovima koji se plasiraju u medijima, a to je da Ministarstvo daje saglasnost za svako novo zapošljavanje u zdravstvenom sektoru .

Sve gore navedene, zvanične informacije, ne samo da stavljaju u neravnopravan položaj mnoge kandidate za posao, prije svega svršene doktore medicine od kojih su mnogi, uslijed nemogućnosti pronalaska posla u Republici Srpskoj isti pronašli na drugim lokacijama širom Evrope, nego takođe stavljaju u opasnost i same građane odnosno korisnike usluga zdravstvenog sektora. Nepostojanje jasnih kriterijuma, javnog konkursa, kao i proces odabira osoblja koji zavisi od jedne osobe, navodi na osnovanu sumnju da postoji korupcija prilikom zapošljavanja u institucijama zdravstvenog sistema u Republici Srpskoj.


 

 

Komentari na tekst (0)
 

Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.