Još uvijek ne stišava bura oko novog Zakona o javnom redu i miru, koji će se pred poslanicima Narodne skupštine RS naći 3. februara, a koji je predložila Vlada RS. Ono što predstavlja najproblematičniji dio Zakona jeste definicija pojma javni prostor, pa se on tako, prema novom Prijedlogu proširila i na internet, odnosno društvene mreže, a za čije je kršenje su predviđene novčane kazne do 1.700 KM, pa čak i kazna zatvora.
Iako je Zakon digao na noge domaću i međunarodnu javnost, pa i nešto uspavaniju opoziciju ovih dana, ni u Vladi RS niti u MUP-u RS kao predlagač ovog Zakona ne odustaju od upućivanja u parlamentarnu proceduru
MUP RS je kao predlagač objasnio svoje viđenje stvari saopštivši da se „proširuje definicija pojma javno mjesto, imajući u vidu, prvenstveno, društvene mreže preko kojih se vrše organizovanja određenih prekršaja javnog reda i mira, a veza se nalazi u mjestu na kojem je nastupila posljedica„
Iako je i direktor policije RS Gojko Vasić kazao medijima kako neće biti kažnjavanja izražavanja mišljenja i stavova, te da policija neće nadzirati društvene mreže, sumnja da će nešto slično događati jeste ogromna.
Na predloženi Zakon burno je reagovao i OSCE, pozvavši Narodnu skupštinu RS da uzme u obzir efekat ovog zakona na slobodu izražavanja.
Predstavnica ove organizacije za slobodu medija Dunja Mijatović istakla je da se Prijedlogom zakona o javnom redu i miru proširuje definicija pojma javno mjesto na društvene medije te ukoliko ovaj zakon bude usvojen, u skladu s njegovim članom 7. i članom 8. postaće kažnjivo putem društvenih medija narušavati javni red i mir, isticanjem simbola, slika, crteža ili tekstova nepristojnog, uvredljivog ili uznemiravajućeg sadržaja i drugim nepristojnim ili drskim ponašanjem.
„Uključujući društvene medije u odredbe ovog zakona, javlja se opasnost da neodređeni termini, kao što su narušavanje javnog reda i mira, i slično, mogu biti iskorišteni za sankcionisanje i ograničavanje slobode izražavanja” istakla je Mijatovićeva.
Strukovno udruženje BH novinari također je osudilo Novi zakon o redu i miru zatraživši od Vlade RS da ga hitno povuče iz procedure.
Smatraju da je proširivanje definicije javnog mjesta iz stvarnog na virtuelni svijet najgrublji oblik pravnog nasilja nad slobodom izražavanja i zavođenje cenzure nad internetom.
Sagovornici koje smo oslovili za komentar u vezi spornog Zakona o javnom redu i miru su aktivni korisnici društvenih mreža, te im je ovo važan instrument za izražavanje svojih stavova i mišljenja.
Kao takvi za BUKU su komentarisali proširenje definicije javnog prostora i na virtuelni svijet socijalnih mreža te sam Prijedlog zakona.
Hana Kazazović, u virtuelnom svijetu poznatija kao Cyber Bosanka, jedna je od najboljih i najčitanijih blogerica u našoj zemlji i regionu.
Ona smatra da ovaj Zakon predstavlja vrstu pokušaja cenzure koja je neprimjenjiva.
”Nemoguće je utvrditi identitete ljudi na društvenim mrežama, pa samim tim nije moguće ni provesti zakon onako kako je zamišljen“ tvrdi ona.
Prema njenom mišljenju, ukoliko dođe do usvajanja ovog Zakona kako je predložen, imaćemo cirkus mnogo veći nego što iko može da zamisli.
„Prijedlog zakona u ovoj formi je previše ishitren, neutemeljen i u takvim postavkama je klasična cenzura” tvrdi za BUKU Borislav Vukojević, komunikolog sa Instituta za društvena istraživanja pri FPN iz Banjaluke.
On kaže da je u teoriji koja se bavi javnim sferama i komunikološkim teorijama, odavno postalo jasno da drustvene mreže jesu javni prostor, sa specifičnim karakteristikama
„Medjutim, zakon koji se predlaže sigurno nije imao na umu Džona Kina ili teorije medijatizacije, pa da je iz njih izvedena potreba za regulacijom. Drugo je ovo što je dokazano u nauci, ali čak i pod tim uslovima, mi nismo još spremni na to kao društvo” kaže Vukojević za naš portal.
„S obzirom da se u samom Zakonu o javnom redu i miru nigdje ne pominje sintagma “društvene mreže“, pomalo mi je nejasna veza opisana u obrazloženju samog zakona po kojem javni prostor obuhvata i društvenu mrežu“ tvrdi za BUKU Boris Bajić, jedan od najboljih blogera u RS i BiH, a čije tekstove prenose gotovo svi portali u BiH ali i brojni štampani mediji.
“ U objašnjenju stoji da se „veza nalazi u mjestu na kojem je nastupila posljedica“ i pretpostavljam da bi tumačenje išlo u pravcu dokazivanja kako je, za prošlogodišnje proteste, na primjer, odgovoran onaj koji je napravio grupu na fejsbuku u kojoj poziva narod na okupljanje, kao da je to samo po sebi dovoljno za proteste tih razmjera“ kaže za BUKU Bajić.
On tvrdi da ukoliko bi ovakav zakon zaista bio usvojen i ukoliko bi sudovi zaista tumačili definiciju javnog mjesta na način na koji je to opisano u obrazloženju samog zakona, sa pravom može reći da “Republika Srpska postaje tamni vilajet Evrope”.
„Samim tim dolazimo u paradoksalnu situaciju da „bolji dio BiH“, koji se uporno opire „islamizaciji“, kako to pojedini mediji predstavljaju, sam sebi kroji zakone po uzoru na one u zemljama šerijatskog prava. Ni jedna zemlja u regionu nema takav zakon, a da ne govorim o razvijenim evropskim zemljama, za kojima kaskamo po nekoliko stotina godina u smislu privrednog razvoja, ali smo, eto, odlučili da budemo lider u gušenju građanskih sloboda” kaže Bajić
„Ovaj Zakon bi svakako mogao ugroziti slobodu izražavanja u RS“ tvrdi.
„Uzmite na primjer član 7. koji kaže da će onaj ko „narušava javni red i mir svađom, vikom, vriskom, izvođenjem ili reprodukcijom muzičkih sadržaja ili tekstova, nošenjem ili isticanjem simbola, slika, crteža ili tekstova nepristojnog, uvredljivog ili uznemirujećeg sadržaja“ biti kažnjen novčanom kaznom od 100 KM do 300 KM.Šta se na društvenim mrežama, kao novopečenim javnim prostorom, može smatrati svađom? Svaka rasprava u komentarima ispod nasumičnog posta na Facebooku ili neka od diskusija na Twitteru koje često obuhvate i do desetak učesnika?“ pita se naš sagovornik.
Kad bude izrečena prva kazna od 100 do 300 KM za objavljivanje teksta koji bi se mogao smatrati uznemirujućim, a to su po definiciji svi tekstovi koji kritikuju vlast na različitom nivou, u kome se iznose različite manjkavosti pravosudnih organa, optužbe za korupciju u javnim ustanovama i tome slično, sigurno je da će od tad pa nadalje svi dva puta razmisliti prije objave nečeg takvog, kaže on.
„Siguran sam da bi veliku većinu mojih tekstova bilo lako okarakterisati kao „uznemirujuće ili uvredljive“ za pojedince, što bi za direktnu posljedicu imalo novčane kazne prema svima koji su ih podijelili, a to je po definiciji ugrožavanje slobode izražavanja, koju ionako malo ljudi koristi u RS, odnosno BiH“ tvrdi Boris Bajić.
Strah od bunta nezadovoljnih građana?
Pitali smo naše sagovornike da li smatraju da je ovaj Zakon o javnom redu i miru donesen, kako bi „disciplinovao” nezadovoljne građana na društvenim mrežama, odnosno sankcionisao nešto što se naziva „online aktivizam”?
Borislav Vukojević za BUKU: To sigurno jeste jedan od razloga, jer je nauka već dokazala da se protesti ne mogu pokrenuti na osnovu društvene mreže, ali može biti neizostavan kanal za uvezivanje istomišljenika kada protest već počne. Mišljenja sam da je ovaj prijedlog klasični spin balon, kako bi se skrenula pažnja sa drugih zakonskih prijedloga koji su izneseni na sjednici.
Boris Bajić kaže da je to sigurno razlog donošenja ovakvog zakona.
”Sjetite se da je ovaj Nacrt zakona razmatran i usvojen u Narodnoj skupštini RS u julu prošle godine, svega nekoliko mjeseci nakon protesta u Federaciji, odnosno baš onoliko vremena koliko je zakonodavcu bilo potrebno da procesuira činjenicu da se korijen prošlogodišnjih protesta može naći na društvenim mrežama i da odreguje na način da slične akcije u budućnosti spriječi” navodi Bajić za BUKU.
Prema njegovom mišljenju odredbe važećeg Zakona o javnom redu i miru sasvim dobro štite bezbjednost građana, čak i u pogledu ličnih prijetnji na društvenim mrežama, na osnovu kojih su nadležni u MUP-u reagovali više puta, tako da je jedini motiv donošenja ovakvog zakona upravo strah od bunta građana nezadovoljnih aktuelnim vlastima.
Ukoliko ne bude ranije povučen, Prijedlog zakona o javnom redu i miru bi se trebao naći pred poslanicima u utorak 3.februura.