Ali male odluke koje pravite svaki dan mogu da utiču na vaše raspoloženje više nego što mislite. Vaše navike na društvenoj mreži, fizička aktivnost, čak i način na koji hodate mogu smanjiti vašu pozitivnu energiju, a da i ne primijetite. Srećom, ova ponašanja mogu se mijenjati. Pročitajte 12 načina na koje sabotirate vlastito raspoloženje, i šta možete uraditi da biste to okrenuli u svoju korist.
1. Hodate pogrbljeni
Naše raspoloženje može da utiče na način na koji hodamo, ali i obrnuto, otkriva istraživanje objavljeno u Journal of Behavior Therapy and Experimental Psychiatry. Istraživači su otkrili da kada su subjekti bili zamoljeni da hodaju povijenih ramena i sa minimalnim pokretima, osjećali su se manje raspoloženim. Štaviše, učesnici koji su hodali pogrbljeni upamtili su više negativnih nego pozitivnih stvari.
Oraspoložite se: Podignite glavu i ispravite leđa kako biste ostali fokusirani na pozitivne stvari.
2. Fotografišete sve
Nasumice uslikane slike mogu vam otežati da se sjetite tih trenutaka, kaže studija objavljena u Psychological Science. U studiji, učesnici su obilazili muzej i posmatrali neke objekte, a neke fotografisali. Nakon toga teže su se sjećali predmeta koje su fotografisali od onih koje nisu. “Objektiv je veo ispred vaših očiju, za koji i ne shvatate da je uopšte tu” – kaže Diedra L. Clay profesor na Univerzitetu u Kenmoru, Wash.
Oraspoložite se: Usmjerite svoju pažnju na predmete kada ih fotografišete ili, još bolje, samo sjedite i uživajte. Posmatrajte ljepotu i učestvujte u akciji. To su stvari koje nas čine mentalo jačim – kaže Clay.
3. Dozvoljavate nasilniku da utiče na vas
Maltretiranje se ne završava kada napustite školu. Oko 54 miliona radnika, tj. 35% zaposlenih Amerikanaca, su meta siledžija u nekom trenutku svojih karijera. Više od 70% ljudi su svjedočili maltretiranju na svom radnom mjestu – kaže Eric K. Leonard, psihoterapeut i autor knjige “Emocionalni terorizam: Uništavanje lanaca toksičkih veza.” – “Biti napadnut na mjestu ponosa i samopoštovanja može biti poražavajuće. To čini ljude emocionalno nestabilnim, toliko da je nekada teško čak i otići na posao.
Oraspoložite se: Savjetujemo da prvo zakažete pregled kod doktora da porazgovarate o vašem psihičkom i fizičkom zdravlju.
4. Ne vježbate
Razmislite o ovome. Ako ste fizički aktivni tri puta nedeljno, rizik za depresiju umanjuje se za 19%, navodi se u studiji na JAMA psihijatriji. Prateći više od 11.000 ljudi rođenih 1958. godine, do 50 godina starosti, i snimanjem simptoma depresije i nivoa fizičke aktivnosti u redovnim intervalima, istraživači su otkrili povezanost između fizičke aktivnosti i depresije. Ljudi koji su bili depresivni su bili manje fizički aktivni i obrnuto. Ustvari, svaki put kad su bili aktivni rizik za depresiju se smanjuje za 6%.
Oraspoložite se: Samo izađite i krećite se. To ne mora da bude dugo, hodajte do posla ako ste u mogućnosti, popnite se uz stepenice – svaka aktivnost pomaže i vašem umu da se kreće.
5. Odugovlačite
Razmislite o zadatku koji odlažete. Ako je razlog taj što vam je to dosadno, ili vam se jednostavno ne radi, dobro, ne možemo vam pomoći. Ali ako izbjegavate zadatak jer vas uznemirava ili se plašite poraza, onda vas odlagnje može samo još više unervoziti.
Oraspoložite se: Prije nego što se konačno pozabavite svojim problemom direktno, uradite nešto što će vam pomoći da se oslobodite anksioznosti, na primjer slušajte muziku ili trčite. Na ovaj način možete ubaciti i malo zabave, umjesto stresa.
6. U toksičnoj ste vezi
Postoji mnogo ljudi koji pate od anksioznosti i depresije, a ne shvataju da je to do otrovnog odnosa. To izjeda samopoštovanje. Njihovi partneri vjeruju da su oni nekompetentni ili sebični. Ponekad su potrebne godine da ljudi shvate da njihova depresija potiče od njihovih odnosa.
Oraspoložite se: Možda će vam biti potrebna pomoć sa ovim. Prvo pokušajte primijetiti da li vas partner vrijeđa. Zatim se konsultujte sa profesionalcem, članom porodice ili bliskim prijateljem da vam pomognu da uočite znakove.
7. Shvatate život preozbiljno
Sapletete se na pukotinu u trotoaru i umjesto da ne obraćate pažnju na to, naježite se od srama. Ako to liči na vas, vrijeme je da pronađete način da se smijete više. Postoje mnoge studije koje pokazuju prednosti smjeha za vaše zdravlje, a to uključuje i mentalno zdravlje. Smijeh je lijek za anksioznost i depresiju.
Oraspoložite se: Tražite humor svaki dan. Gledajte smiješnu TV emisiju ili provedite vrijeme sa prijateljima koji vas nasmijavaju. Možete čak i da probate volontiranje sa djecom.
8. Ne spavate dovoljno
San utiče na sve, emocionalne i mentalne sposobnosti, kao i na fukcionisanje našeg tijela. San je način na koji se naše tijelo regeneriše i bez čega se sistem kvari.
Savjet: Pokušajte shvatiti zašto ne spavate, a zatim preuzmite korake da stvorite miran ambijent.
9. Nikada niste sami
Između djece, posla, braka i drugih aktivnosti, ne možete naći trenutak da budete sami. Pronalaženje vremena za sebe je značajno, bez obzira da li je to 10 minuta, sat ili dan. Kada nemate vrijeme za sebe, postoje šanse za anksioznost i depresiju.
Savjet: Odvojite vrijeme u toku dana samo za sebe. I držite se tog rasporeda.
10. Ne razgovarate zapravo sa ljudima
Ako prvenstveno koristite poruke, Facebook i ostale društvene mreže da biste ostali u kontaktu sa prijateljima, nemate značajan kontakt. Facebook je zabavan, ali nije pravi razgovor koji nam omogućava da razumijemo ljude. Time samo smanjujemo naša iskustva i osjećanja. Pametni telefoni takođe utiču na pažnju, zahtijevaju hitno javljanje. Takođe smo navikli da imamo više virtuelnih nego ličnih veza.
Savjet: Na kraju života broj sljedbenika nije bitan, već broj prijatelja. Zakažite sastanak sa prijeteljem, članom porodice ili partnerom barem jednom sedmično.
11. Ne možete živjeti bez telefona
Kada ste posljednji put bili bez telefona? Ne možete se sjetiti? To nije dobar znak. Sa svim uređajima koji su oko nas, nikada se istinski ne odmaramo i regenerišemo naša tijela i umove. Na kraju to se može manifestovati kroz depresiju ili anksioznost.
Savjet: Donesite odluku da se barem jednom sedmično, makar i na pola dana, odreknete svih uređaja.
12. Radite više poslova odjednom
Svi mi znamo raditi više stvari u isto vrijeme. Jedemo ručak za radnim stolom, prelistavamo Facebook dok gledamo TV i konstantno šaljemo poruke. Istraživanja pokazuju da, iako mnogi ljudi vjeruju da su produktivniji kad rade više poslova odjednom, to nije zaista slučaj, samo nam stvara stres, čini nas nesvjesnim okruženja i ne možemo efikasno komunicirati.
Savjet: To je jednostavno, spustite telefon, isključite TV i obratite pažnju na ono šta radite. Dozvolite da vaš mozak obradi sve što vam se dešava u realnom vremenu. To je najbolja stvar koju možete uraditi za svoje mentalno zdravlje.
Izvor Huffington Post,za BUKU prevela Kristina Đurić