„Povodom pokrenute inicijative za smanjenje plata poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH, kao i naknadne inicijative za smanjenje plata zaposlenih u institucijama BiH, želimo ukazati na značaj reforme dosadašnjih praksi formiranja plata u svim institucijama na BiH nivou” navedeno je u saopštenju Centra za istraživanja i studije GEA.
Ovaj Centar od 2010. godine ukazuje na problem enormnih primanja BiH parlamentaraca, a posljednja analiza koja je rađena po tom pitanju je objavljena u aprilu 2013. godine.
Podsjećamo da je analizom utvrđeno da su poslanici i delegati u PS BiH najplaćeniji parlamentarci u Evropi kada njihovu platu poredimo sa prosječnom platom u zemlji.
„Poslanici u PS BiH primaju više od 6 prosječnih plata u BiH i po ovom mjerilu zauzimaju ubjedljivo prvu poziciju u poređenju sa preostalih 30 evropskih zemalja iz analize. U ovim zemljama, poslanik u prosjeku zaradi 2,3 prosječne plate u svojoj zemlji. BiH poslanici, kao što znamo, pored plate i paušala imaju pravo na dodatne naknade, tako da njihova mjesečna primanja često prelaze 6.000 KM, a dostižu i 7.000 KM” ističe se u saopštenju.
Visina plate u odnosu na prosječnu platu u BiH – izvor Gea.ba
GEA je ponudila veoma jednostavne preporuke, za koje smatraju da su u potpunosti provodive, a koje su djelimično izražene u pokrenutoj inicijativi unutar PS BiH.
Te preporuke su slijedeće : „Plate poslanika i delegata u PSBiH sistemski uskladiti sa platama u ostalim BiH institucijama, nadalje treba osigurati usklađenost visine plate poslanika i delegata sa visinom prosječne plate u BiH u maksimalnom odnosu 3:1. , ukinuti skrivene oblike plate, kao što je mjesečni paušal, i uvesti uskraćivanje naknade troškova poslanicima i delegatima koji odsustvuju sa sjednica Predstavničkog doma i Doma naroda” kaže se u saopštenju
Kada je riječ o o platama u svim ostalim institucijama na bh nivou, očigledno je da i tu postoji velika potreba za usklađivanjem.
„Kako smo naveli u ranijoj analizi, bh institucije imaju oko 22 hiljade zaposlenih, a njihove plate se moraju uzeti u obzir kada se govori o administrativnom opterećenju Republike Srpske ili Federacije BiH” napominje se u njihovom saopštenju
Podsjećamo, u budžetu institucija BiH za 2014. godinu rashodi za bruto plate i troškove zaposlenih iznose cijelih 644 miliona KM i zauzimaju 68% ukupnog budžeta. Indikativno je da su ovi rashodi gotovo na istom nivou sa istim rashodima u Budžetu RS za 2014. godinu (657 miliona KM), iako je broj zaposlenih u državnoj upravi RS veći (oko 34 hiljade zaposlenih).
”To nam sugeriše da je prosječna plata u BiH institucijama značajno viša. Ovdje želimo naglasiti važnost usklađivanja plata između različitih nivoa javnog sektora koji ne bi trebali jedni drugima predstavljati konkurenciju u zapošljavanju kvalitetnih kadrova. Mnogi se sjećaju kada je u Banjaluci uspostavljena Uprava za indirektno oporezivanje BiH i kada su, zbog većih plata, mnogi službenici Poreske uprave RS prešli u tu instituciju” navodi se u saopštenju GEA.
Ali još važnije od toga potrebno je ponoviti osnovni princip koji bi trebao da važi za sve nivoe javnog sektora: svako radno mjesto u javnom sektoru ne treba biti plaćeno više od uporedivog radnog mjesta u privatnom sektoru. Poruka je jasna: javni sektor ne smije biti nelojalna konkurencija privatnom sektoru na tržištu rada.
„O raznim negativnim posljedicama ovakvog stanja smo pisali u nedavnoj analizi Dakle, potrebno je mnogo usklađivanja” zaključuje se u saopštenju Centra za istraživanje i studije GEA
Podsjećamo da je početkom mjeseca Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Milorad Živković uputio u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o utvrđivanju visine plate zaposlenih u institucijama BiH, kojim se predviđa smanjenja plata izabranih i imenovanih zvaničnika na nivou BiH.
Predloženim zakonom uređivaće se način obračuna i visina plata izabranih i imenovanih zvaničnika u najvišim organima izvršne i zakonodavne vlasti u BiH u mandatnom periodu, te će se regulisati proces donošenja zakona o platama i naknadama ostalih zaposlenih u institucijama BiH i način njihovog finansiranja u prelaznom periodu.
Najviši koeficijent, prema ovom prijedlogu, imali bi članovi Predsjedništva BiH – 3,3, a slijede članovi kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine, te predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH sa koeficijentom 3,2.
Za poslanike i delegate u Parlamentarnoj skupštini je predviđen koeficijent 3,1, a za ministre i zamjenike ministara u Savjetu ministara BiH bi se primjenjivao koeficijent tri.
Visina osnovice neto plate u institucijama BiH, prema Živkovićevom prijedlogu, određivala bi se množenjem koeficijenta sa iznosom prosječne neto plate zaposlenih u BiH, koji utvrdi Agencija za statistiku BiH za prethodnu godinu.
Na osnovu ovog prijedloga, plata člana Predsjedništva BiH sa sadašnjih 4.750 bila bi smanjena na 2.750 KM, dok bi poslanici, odnosno delegati, umjesto nepune 4.000 KM primali platu od 2.600 KM.