U čemu je tajna Teslinog uspjeha?

Često se dešavalo da spava samo po dva sata, ali i bez toga, svako od nas od ovog velikog pronalazača ima šta da nauči o radu.

Evo nekoliko stvari koje treba imati u vidu:

Razmislite prije nego što počnete s radom

Nikola Tesla često je govorio o tome kako je mogao da vizualizuje mašine i rijetko je crtao šeme prije početka njihove izrade.

Proces koji se naziva još i vizualnim razmišljanjem nije nešto čime se
svako može baviti, ali je usmjeravanje koncentracije na finalni proizvod
svakako nešto što bi trebalo da uradite.

U svojoj autobiografiji Nikola Tesla piše:

„Ne
žurim se da započnem s praktičnim poslom. Kad mi se javi ideja, odmah
počinjem da je gradim u svojoj mašti. Menjam konstrukciju, usavršavam je
i već je u mislima pokrećem. Sasvim mi je nebitno da li pokrećem svoju
turbinu u mislima, ili je ispitujem u laboratoriji. Čak primećujem kad
nešto nije u redu. Nema nikakve razlike, štaviše, rezultati su isti.

Tako mogu brzo razviti i usavršiti zamisao, a da ništa ne dodirnem. Kad
sam toliko odmakao u pronalasku da mogu sve usavršiti i kad ne otkrijem
nikakvu grešku, uobličavam taj konačni proizvod uma. Moj pronalazak
radi upravo kako sam i zamislio, a provere teku tačno kako sam planirao.
U dvadeset godina nije se desio ni jedan jedini izuzetak. Zašto bi bilo
drugačije?

Inženjering, električni i mehanički, ima
pouzdane rezultate. Gotovo da nema teme koja ne može biti matematički
proverena, a efekti proračunati ili rezultati određeni unapred od
dostupnih teoretskih i praktičnih podataka. Prebacivanje sirove ideje u
praksu, kako se to obično radi, je prema mom mišljenju, ništa drugo do
gubitak energije, novca i vremena”.

Ne možemo svi sjediti i
razmišljati o projektima dok ne postanu mašine koje rade u našim
mozgovima, ali Teslin “recept” svakako treba isprobati.

Što je još važnije, on nije rođen sa ovim vještinama, nego je vježbao svoj mozak još od detinjstva:

„Iako
moram na svoj svojoj inventivnosti zahvaliti majčinom uticaju, vežbe
koje mi je otac davao bile su veoma korisne. Sadržale su mnoštvo
zadataka – pogađao sam šta otac misli u tom trenutku, otkrivao
nedostatke u nekoj formi ili izrazu, ponavljao duge rečenice ili napamet
računao. Ove svakodnevne lekcije su imale za cilj da razviju moć
pamćenja, rasuđivanja i naročito kritičkog odnosa prema pojavama i
ljudima.”

Zato sjedite i pokušajte da vizualizujete kako će
nešto raditi kada budete završili rad na njemu. To može biti neki radni
zadatak, posao u domaćinstvu ili samo promjena u načinu na koji radite
neke stvari.

Iznenadićete se koliko možete biti dobri u tome.

Prošetajte

Svi vidimo koristi od vremena provedenog u šetnji u poboljšavanju
kreativnosti. Tesla je ovo dobro razumio i iako je njegova navika da
šeta na posljetku prerasla u opsesivno kompulsivan poriv, on je priznao
da je imao nekoliko “eureka trenutaka” upravo u pokretu.

Jedan od najčuvenijih primjera je kada je došao na ideju o naizmjeničnoj struji.

Naime, 1881. Tesla se preselio u Budimpeštu, nakon što se oporavio od
potpunog zdravstvenog kolapsa i šetao je parkom sa prijateljem
recitujući poeziju, kada mu je sinula nevjerovatna vizija.

Tu, u
parku, Tesla je štapom na zemlji nacrtao dijagram – motor koji koristi
princip rotacionih magnetnih polja stvoren od dvije ili više naizmeničnih
struja.

Iako je naizmenična elektrifikacija postojala i ranije,
ona nikad nije bila praktična, sve dok Tesla, nekoliko godina kasnije
nije izumio indukcioni motor.

Ideja je da poslije napornog radnog
dana, treba da šetate i pustite da se ideja u vama “odmara”, jer ćete
na takav način vjerovatnije doći do rješenja koje ste tražili.

To ne znači samo hodanje, nego šire, kreativno razmišljanje.

Razmišljate o problemima u samoći