Donosimo vam nekoliko njegovih citata:
Duša ima boju čovjekovih misli.
Istrajan rad sve pobjeđuje.
Izvršavaj svako svoje djelo na taj način kao da ti je poslednje u životu.
Kako je samo smiješan i nerealan čovjek koji je začuđen svaki put kad mu se desi nešto čudno u životu!
Tvoj život je izraz tvojih misli.
Ljudska duša samu sebe vrijeđa ako dopusti da je savlada naslada ili bol.
Porazno je kad u životu pojedinca prije klone duh nego tijelo.
Sve što se događa, događa se pravedno.
Ušutkaj svoju maštu; uzdrži svoje želje; ugasi razbuktalu lakomost. Neka ti duša bude samo svoja i jedino svoja.
Ne troši više svoje vrijeme raspravljajući o tome kakav bi dobar čovjek trebao biti. Budi to.
Uvijek idi najkraćim putem. Najkraći je put onaj koji je u skladu s prirodom; njega se drži kao spasonosnog i prema njemu sve govori i radi. To načelo oslobađa od tegoba i borbe od svake proračunosti i stava.
Sve ono što je lijepo, a bilo to što mu drago, lijepo je samo po sebi i svojom ljepotom završava u sebi, a i tim se ne hvali.
Buncaju ljudi i postaju umorni od života kad nemaju pred sobom neki cilj prema kome bi usmjerili svaki svoj napor i svaku svoju misao.
Budi nalik na morski rt u koji neprestano udaraju valovi a on i dalje ostaje čvrst, dok se oko njega stišava razjarena voda.
Rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije, rođen je 26. aprila 121. godine. Tokom vladavine počev od 161. uspješno je suzbio germansku invaziju na Carstvo. Njegove bilješke na grčkom jeziku u vidu aforizama, vođene na mnogobrojnim ratnim pohodima u Evropi i Aziji, svojevrsna filozofska introspekcija i razmišljanja o etici, objavljene su posmrtno pod naslovom “Samom sebi” i bile su vijekovima popularne.
Sačuvana je i njegova prepiska s rektorom Frontonom na latinskom jeziku. Jedan je od najznačajnijih predstavnika poznog stoičkog eklekticizma i moralnom samoanalizom veoma je uticao na potomstvo. Car-filozof je upamćen i po izuzetnoj skromnosti i čestitosti, krajnje neuobičajenim za vladara.