Kako to uspijevaju? Jednostavno – idu protiv stalnog ocjenjivanja i centralizovanog modela kojeg koriste Zapadne zemlje, piše Business Insider.
1. Finska djeca kreću u školu tek sa sedam godina.
2. Rijetko dobivaju ispite ili rade zadaće sve dok dobo ne zađu u tinejdžerske godine.
3. Djeca se ne mjere ni na koji način prvih šest godina svoje edukacije.
4. Postoji samo jedan obavezan standardizovan ispit u Finskoj tek kad djeca napune 16 godina.
5. Sva djeca, pametna ili ne, pohađaju i uče u istim razredima.
6. Finska troši oko 30 posto manje po studentu nego SAD.
7. 30 posto djece prima dodatnu pomoć tokom njihovih prvih devet godina školovanja.
8. 66 posto srednjoškolaca odlazi na studij (najviše u Evropi).
9. Razlika između najslabijih i najboljih studenata najmanja je u svijetu.
10. Naučni razredi ograničeni su na 16 učenika kako bi svaki čas mogli raditi praktične eksperimente.
11. 93 posto Finaca završi srednju školu (17.5 posto više nego u SAD-u).
12. 43 posto finskih srednjoškolaca odlaze u strukovne škole.
13. Finski osnovnoškolci imaju ukupno 75 minuta pauze dnevno, dok je prosjek u SAD-u 27 minuta.
14. Učitelji provode samo četiri časa dnevno u razredu, a dva časa sedmično potroše na profesionalno usavršavanje.
15. Finska ima isti broj učitelja kao i New York City, ali daleko manje učenika (600,000 učenika u usporedbi s 1.1 miliona u NYC-u).
16. Školski sistem u potpunosti financira država.
17. Svi profesori moraju imati magisterij koji je u potpunosti subvencioniran.
18. Nacionalni kurikulum sadrži samo osnovne smjernice.
19. Učitelji se biraju iz top 10 posto najboljih studenata.
20. U 2010. godini 6.600 prijava predano je za 660 mjesta za obrazovanje učitelja u osnovnim školama.
21. Prosječna početnička plata finskog učitelja iznosi 29.000 dolara u 2008. (u SAD-u 36.000 dolara)
22. …dok srednjoškolski učitelji u 15 godina iskustva ostvare 102 posto primanja u odnosu na ostatak svojih kolega sa završenim fakultetom (u SAD-u taj broj je 62 posto).
23. Učitelji se ne plaćaju po uspješnosti.
24. Učitelji imaju isti status u društvu kao doktori i advokati.
25. Međunarodna standardizirana mjerenja u 2001. pokazala su da su finska djeca na vrhu ili vrlo blizu vrhu u prirodnim naukama, čitanju i matematici. (Od tada pa do danas dosljedno i dalje zauzimaju prva ili blizu prvog mjesta).
26. Uprkos svim razlikama između Finske i SAD-a, Finska lako pobjeđuje i zemlje sa sličnom demografijom. (Npr. susjedna Norveška ima stanovništvo slične veličine i homogene kulture kao Finska, a obrazovni sistem sličan SAD-u s kojim dijeli i rezultate na međunarodnim rangiranjima).
Tekst je preuzet sa Danas.hr
BUKA Arhiva
Vezan tekst:
Savjeti – Najbolje i najgore tehnike učenja