S jedne strane su trgovci umjetninama koji opskrbljuju elitu u doba liberalnog kapitalizma te bogati individualci imuni na ekonomsku recesiju i, s druge strane, dio umjetničkog kruga koji je politički, povijesno i društveno angažiran.
Na vrhu liste, našla se Carolyn Christov-Bakargieva, talijansko-američka kuratorica izložbe Documenta, koja se smatra jednom od najvažnijih događaja u savremenoj umjetnosti, a održava se svakih pet godina u njemačkom gradiću Kassel. Izložba koja je okupirala cijelo mjesto, kombinira nove radove umjetnika među kojima su Tacita Dean i Ryan Gander s ostacima uništenih kipova Budama, antinacističkim tapiserijama iz 1930-ih, ali i eksperimentima provođenim na odsjeku fizike bečkog univerziteta.
Kineski disident Ai Weiwei, treće mjesto zaslužio je kao aktivist u borbi za slobodu govora i izražavanja, navodi urednik Mark Rappolt.
Pridošlice na listi, članice su feminističkog punk dvojca Pussy Riot, koje su završile na 57 mjestu. Prije njih, na 56. mjestu, takođe je novo ime liste, afričko-američki umjetnik Theaster Gates, okupiran planiranjem urbane okoline i stavljanjem naglaska na osiromašene dijelove urbanih jezgri te na socijalni aktivizam.
‘Oni su umjetnici koji nastoje doći u aktivnu interakciju sa svijetom, umjesto da čekaju utjecaj svijeta na njih’, napomenuo je Rappolt.
Drugo, četvrto i peto mjesto zauzeli su dominantni trgovci umjetninama: Larry Gasgosian, Iwan Wirth i David Zwirner. Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi, tajkuni još uvijek nastoje biti dio ‘čudne elite’ koja skuplja skupocjena umjetnička djela, tako da ne čudi što je nevjerojatno dosezanje 11. mjesta na listi i pomak za čak 80 mjesta ove godine obilježila Sheikha Al-Mayassa bint Hamad bin Khalifa Al-Thani. Kći katarskog emira navodno je potrošila preko 600.000 funti na kupovinu zapadnjačkih umjetnina, a među njima su se našla i djela za koje su zaslužni popularni Mark Rothko i Damien Hirst (za razliku od prošlogodišnjeg 64. mjesta, ove godine je na 41. mjestu).
Najviše rangiran umjetnik na listi je 80-godišnji Gerhard Richter, kojeg u Nemačkoj prozivaju njihovim ‘nacionalnim blagom’. Vizuelni umjetnik cijeli život nalazi nove pristupe mediju fotografije, reinventira svoj rad i time utiče na generacije mladih umjetnika. Službeno je najskuplji živući umjetnik čija se djela nude na svjetskim aukcijama.
Lista oslikava i nove savremene trendove, u kojima se ističe rastući uticaj brazilskih umjetnika, trgovaca i novih umjetničkih sajmova. Brazilski kurator Adriano Pedrosa, na 98. je mjestu, dok je njegov sunarodnjak Luisa Strina, trgovac umjetninama, na 71. mjestu.
Najviše rangirani Britanac na listi je Nicholas Serota, umjetnički direktor Tate muzeja, koji je na osmom mjestu, čime je za jedno mjesto porazio svog oponenta Glenna D. Lowrya, direktora njujorškog muzeja Moderne umjetnosti, koji je pao na deveto mjesto.