Republika Srpska (RS) nema izbora i moraće, prije ili kasnije, smanjiti broj zaposlenih u Vladinom sektoru.
Trenutno oko 28,5 posto zaposlenih u RS radi u Vladi i Vladinim institucijama, što je među najvišim procentima u Evropi.
U ovaj podatak nisu uračunati zaposleni u javnim preduzećima kod kojih je takođe izražen problem prezaposlenosti.
RS je i rekorder po visini razlike između plata u javnom i privatnom sektoru.
“Ovakvo stanje čini višestruku štetu domaćoj ekonomiji i društvu u cjelini. Bez provođenja dubokih reformi u ovim oblastima bit će teško ojačati povjerenje između građana i vlasti. Novi sistem utvrđivanja plata bi trebalo da bude baziran na jasnom principu da svako radno mjesto u javnom sektoru bude plaćeno onoliko koliko je plaćeno uporedivo radno mjesto u privatnom sektoru”, navodi se u analizi objavljenoj u novom broju kvartalnog monitora Udruženja ekonomista RS – SWOT.
Još prije nekoliko godina SWOT je ukazivao na ovaj problem, jer je 2008. godine prosječna plata u javnom sektoru bila veća za cijelih 64 posto od prosječne zarade u privatnom sektoru.
U 2008. godini plate u javnom sektoru su doživjele enorman porast, a to je bilo omogućeno tadašnjim porastom javnih prihoda nakon uvođenja PDV-a.
Najnovije istraživanje Svjetske banke (BiH – Pregled javnih rashoda i institucija) je pokazalo da je u prethodnih pet godina došlo do značajnog povećanja potrošnje na plate u javnom sektoru i da je ovakvo stanje u sve većoj mjeri neodrživo.
Kako je navedeno u izvještaju, u javnoj administraciji RS je, uprkos zabrani novog zapošljavanja koja je uvedena krajem 2010. godine, primljeno novih 80 radnika i 220 nastavnika.
Izvještaj takođe ukazuje na problem prekomjernih plata i naknada u javnoj administraciji u odnosu na ekvivalentne plaće u privatnom sektoru.
Ovakva neusklađenost plata u javnom i privatnom sektoru čini višestruku štetu domaćoj ekonomiji, jer fiskalni teret za domaću privredu postaje neodrživ, došlo je do ubrzanog porasta deficita republičkog budžeta i fondova, javni sektor kao daleko najveći poslodavac kroz svoju politiku plata (koja se bazira na raspoloživosti javnih prihoda i političkim ciklusima, a ne na tržišnim principima) onemogućava razvoj zdravog pregovaranja između poslodavaca i sindikata u privatnom sektoru i takođe javni sektor je kao poslodavac postao nefer konkurencija privatnom sektoru.
Naglašava se i da je atraktivnost zaposlenja u javnom sektoru dovela do suzbijanja preduzetničke inicijative, posebno kod mladih, koji često navode zaposlenje u javnom sektoru kao prvu opciju u poslovnoj karijeri.
SWOT predlaže novi sistem utvrđivanja plata koji bi trebalo da bude baziran na principu da svako radno mjesto u javnom sektoru bude plaćeno onoliko koliko je plaćeno uporedivo radno mjesto u privatnom sektoru.
Podsjećaju i da rashodi za lična primanja ove godine učestvuju sa čak 47 posto u sredstvima budžeta RS koja ostaju raspoloživa u budžetu nakon isplate godišnjih rata unutrašnjeg i inoduga.
Znači, kad iz budžeta budu isplaćene pristigle rate duga, gotovo polovina preostalih sredstava se odvaja za plaće! U Srbiji i Hrvatskoj uporedivo učešće plaća je daleko manje (23 posto i 20 posto respektivno).
Ovakvo stanje ogromnog računa za plaće zaposlenih u Vladinim institucijama (koji na godišnjem nivou, računajući i troškove zaposlenih u institucijama BiH, koje plaćaju građani RS, iznosi više od milijardu KM) jest posljedica i prekomjerne zaposlenosti kao i preplaćenosti u javnom sektoru.
Iz SWOTA pitaju kako da građanin s osmijehom plaća porez kada zna da poslanici iz RS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH zarađuju više od 5.000 KM mjesečno, a da u isto vrijeme mjesečna pomoć za osobe u stanju socijalne potrebe iznosi 41 KM?
Ukazuje se i da je velika potrošnja za finansiranje administracije opteretila budžete na svim nivoima u BiH i njihovu razvojnu komponentu svela na minimum, zbog čega je gotovo sav razvojni potencijal prebačen na privatni sektor koji je i sam u problemima.
„Glomazan i neefikasan aparat nije samo naša specifičnost, već su s tim problemom suočene sve zemlje regiona, pa i pojedine članice Evropske unije. Međutim, zabrinjavajuće je da je udio izdvajanja za administraciju u BDP-u BiH daleko najviši u regionu“, upozoravaju iz SWOTA.