Zasjedanje je počelo 25. novembra 1943. u 19 sati, a završeno je 26. novembra u 4 sata ujutro.
Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju ( bilo su ukupno tri,1943, 1944, i 1945 ), ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.
Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Na zasjedanju je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, a za predsjednika je izabran dr. Vojislav Kecmanović, ljekar iz Bijeljine.
Izabrana je i delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a 29. novembar 1943 u Jajcu gdje su potvrđene odluke donesene na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a.
U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.
Nakon oslobođenja 1945. godine, Bosna i Hercegovina je dobila grb i zastavu koja su bila njena obilježja sve do 1992. godine.