Prema navodima tog lista, glavni razlog za takav potez Brisela je taj što Balkan služi gao glavni "teren" preko kog se na hiljade migranata domogne tla Evropske unije. Međutim, to nije sve. FT navodi i da strategi EU strahuju da Rusija opasno širi svoju zonu uticaja, upravo na području gdje tradicionalno već ima saveznike.
Primjećeno je, navodi list, da je Moskva počela cinično da komentariše obećanja koja EU daje zemljama Zapadnog Balkana u vezi članstva, namećući sebe kao "alternativu".
"Značajan broj građana, naime, u regionu vjeruje da se njihova zemlja nikada neće priključiti EU", izjavio je Florian Biber, stručnjak za jugoistočnu Evropu pri Univerzitetu Gracu.
Novi plan Brisela će biti predstavljen Evropskoj komisiji upravo 6. februara, kada bi EU trebalo, prema ranijim najavama, da predstavi svoj plan za Zapadni Balkan. Očekuje se da će novi plan biti usvojen, navodi još Financial Times.
Rok za "veliko proširenje EU" je datum koji je već pominjan u srpskoj javnosti kao okvir do kog bi Srbija trebalo da bude primljena u EU, a to je 2025. Mnogi pak smatraju da je to preambiciozno, ali EU diplomate navode da je to itekako potrebno, kako bi se "učvrstila veza između Brisela i država nastalih raspadom SFRJ".
Jedan EU diplomata koji zagovara proširenje Unije rekao je listu da "ta šestorka nije van EU, već da su oni već unutra i da su potrebni Briselu". Takođe, prema njegovim riječima 2025. je okvir, koji je podložan promjenama.
Međutim, Financial Times ističe da će pomenuta šestorka ipak morati, prije konačnog prijema u EU, da definitivno riješi sva otvorena pitanja koja postoje već godinama, kao i probleme korupcije. U tom smislu, kako se ističe, najbliže dostizanju cilja 2025. su Srbija i Crna Gora.
List još podsjeća i da su Bugarska, koja trenutno predsjedava Unijom, ali i Austrija koja će je naslijediti, kao svoje prioritete odredile upravo proširenje EU na Zapadni Balkan.
