Izvjestioci Savjeta Gejl i Koks u prijedlogu Rezolucije otkrivaju i da BiH ustvari nije demokratija.
Bosna
i Hercegovina nije demokratija nego je etnokratija u kojoj se na
izborima mogu kandidovati Bošnjaci, Hrvati i Srbi, ali ne i oni koji se
tako ne deklarišu samo je jedna od poruka koje će se naći u prijedlogu
rezolucije o BiH Savjeta Evrope. Od bh. vlasti će biti zatražena hitna
izmjena izbornog zakonodavstva. Pored ovog jedna od glavna tema
rezolucije će biti vladavina prava te provođenje obavezujućih i konačnih
odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava.
Prijedlog
Rezolucije Savjeta Evrope glasi: "Skupština, primjećuje, da su izbori
2014. drugi koji su od 2009. i presude u slučaju “Sejdić-Finci” održani u
skladu sa pravnim i ustavnim okvirom koji je protivan evropskoj
Konvenciji o ljudskim pravima i koji su ponovo omogućili samo Srbima,
Hrvatima i Bošnjacima da se kandiduju za Predsjedništvo ili da budu
izabrani/imenovani u državni Dom naroda. Skupština takođe zahtjeva od
vlasti u Bosni i Hercegovini da što prije implementiraju odluku Ustavnog
suda od 1. decembra 2016. o sastavu Doma naroda FBiH (u tzv. slučaju
“Ljubić”) prije nego se održe opšti izbori 2018., jer bi se u protivnom
našli u opasnosti nemogućnosti formiranja vlasti na nivou Federacije i
države."
Iz kancelarije Generalnog sekretara Savjeta Evrope
Jaglanda pojasnili su spekulacije u vezi s mogućim uvođenjem sankcija
Bosni i Hercegovini. Provođenje presuda svih sudova ostaje nužnost.
"Sve
države članice Savjeta Evrope obvezane su Konvencijom o ljudskim
pravima i odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Neke se odluke
provode brže, a neke sporije. Zemljama članicama se ostavlja, takozvano,
'polje slobodne procjene' pri provođenju tih odluka. Dalji nadzor vrši
se redovnim „uvidom u sprovođenje tih presuda“ za koji se stara Komitet
ministara Savjeta Evrope, a kojeg čine predstavnici svih zemalja
članica. Komitet ministara nema u planu sankcije protiv Bosne i
Hercegovine. To ne sprečava političku diskusiju o nužnosti sprovođenja
presuda, kako uopšte, tako i u ovom posebnom slučaju", izjavio je
Danijel Holtgen, portparol generalnog sekretara Savjeta Evrope.
Da
će se nešto ovakvo i naći u prijedlogu rezolucije prije nekoliko dana
su najavili predstavnici HNS-a, a prijedog je posebno komentarisao Božo
Ljubić. On se tom prilikom obrušio na one koji kažu kako je nemoguće
provesti izmjene izbornog zakona u izbornoj godini.
"Savjet
Evrope traži da se to hitno provede I da se to uradi evo najkasnije šest
mjeseci prije izbora. Prema tome na taj način otpadaju i oni prigovori
nekih aktera pogotovo iz Sarajeva da se u izbornoj godini ne može
mijenjati izborni zakon. Evo Savjet Evrope kaže da može i da treba",
kazao je Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog
sabora (HNS)
Predsjedavajući bh. delegacije u Parlamentarnoj
skupštini Savjeta Evrope Senad Šepić za N1 kaže kako ne očekuje
sankcije, ali očekuje da se čuje glasno nezadovoljstvo članica. Očekuje
se i direktno imenovanje odgovornih za neispunjavanje odluka
Sejdić-Finci, Pilav i rješavanje slučaja Mostara.
"Ono što je po
meni jako loše i što je loše za Bosnu i Hercegovinu je da se po više
puta evropska javnost mora upoznati kroz ovakve dokumente da naše vlasti
više puta preuzimaju obaveze, obećavaju, ali malo ili skoro ništa ne
urade", istakao je Šepić.
U svrhu jačanja vladavine prava
Rezolucija će tražiti će da uspostavimo Vrhovni sud BiH ili da se kreira
Apelacioni sud u okviru Suda BiH. Rasprava o BiH u Savjetu Evrope će
biti održana sredinom iduće sedmice, a odmah nakon toga se očekuje i
djelomična rasprava u Evropskom parlamentu u okviru rasprave o Zapadnom
Balkanu, navodi N1.