Novi međunarodni partner RS je mala nepriznata siromašna zemlja, sa dva referenduma iza sebe

Profil zemlje

Novi međunarodni partner RS je mala nepriznata siromašna zemlja, sa dva referenduma iza sebe

Piše: Elvir Padalović

Zbog svog pojavljivanja na proslavi Dana RS u Banjaluci jedna je osoba izazvala umalo međunarodni skandal. Na kraju sve se završilo samo diplomatskom notom.

U Banjaluci se na proslavi Dana RS, pojavio Predsjednik Južne Osetije Anatolij Bibilov, koji je sa Vladom RS potpisao i Memorandum o saradnji.

Zbog njegovog pojavljivanja diplomatsku notu Bosni i Hercegovini uputila je Gruzija smatrajući kako je problem samoproglašenja nezavisnosti gruzijske pokrajine Južne Osetije otvoreno pitanje za koje se nadamo da će dvije strane naći rešenje, te da BiH zauzima stav nemiješanja u unutrašnja pitanja drugih država i izražava nadu da će problemi biti riješeni mirnim putem i posredstvom dijaloga strana koje imaju suprotstavljena gledišta“

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH navedeno je kako im nije najavljen službeni dolazak delegacije Južne Osetije, niti je ono na bilo koji način bilo obaviješteno ili uključeno u njen dolazak i boravak.

Bibilov je na konferenciji za štampu u Banjaluci kazao kako on nije ni "došao u Bosnu i Hercegovinu, već na proslavu Dana Republike Srpske", što zvuči poprilično besmisleno u kontekstu prelaska državne granice i sličnih legaliteta koji važe u BiH.

Predsjednik Republike Srpske i domaćin Proslave Dana RS rekao je da RS ima legitimno pravo da sarađuje sa Južnom Osetijom imajući u vidu, kako je rekao, "zajedničku istoriju koja je gotovo identična" te da podržava njihovu borbu za slobodu.
 
Kako je jasno da Republika Srpska ima novog međunarodnog parnera, bilo bi zgodno upoznati se sa njim. Ili što bi kolega Adis Nadarević u svom tekstu dovitljivo priupitao: A ko je ta, što je ta, da prostiš – Južna Osetija?

Južna Osetija je de facto nezavisna republika,  i nalazi se unutar međunarodno priznate države Gruzije. Nezavisna de facto? Da, to znači da su je faktički priznale Rusija, Nikaragva, Venezuela i Nauru. Također je priznaju i Abhazija i Pridnjestrovlje, ali koje također imaju problema sa svojim statusom.

Ni UN, ni Evropska unija, OSCE, pa ni Savjet Europske Unije, NATO kao ni većina zemalja svijeta ne priznaju Južnu Osetiju kao nezavisnu državu, već kao integralni dio Gruzije.

Južna Osetija pokriva područje od 3,900 km² što je oko 13 puta manje područje od površine BiH. Ako zamislimo grad Banjaluku, onda je Južna Osetija samo tri puta veća od teritorije koju pokriva najveći grad RS. Prema dostupnim podacima, u Južnoj Osetiji živi oko 53 000 stanovnika, dakle 4 puta manje nego u Banjaluci.

 




Referendumi Južne Osetije

Južna Osetija pokušava brojnim referendumima da sama sebi nabilda nezavisnost i državnost, međutim nijedan održani referendum niko relevantna u svijetu ne priznaje.

Prvi je održan 1992. godine kojeg međunarodna zajednica nije smatrala valjanim.

Drugi je održan 12. novembra 2006. godine i tad aje većina glasača glasala za nezavisnu Južnu Osetiju. Rezultate ovog referenduma nije priznala čak ni Ruska Federacija, zbog nedostatka učešća etničkih Gruza i zbog sumnjive zakonosti referenduma kojeg nije priznala centralna vlast u Tbilisiju.

Tek 2008. godine Dmitrij Medvedev priznaje nezavisnost Južne Osetije, što nailazi na osudu EU i NATO saveza, smatrajući ga za namjerno kršenje Međunarodnog prava, te su odmah pozvali na očuvanje teritorijalnog integriteta i suverenosti Gruzije.  

Sukobi devedesetih

Napetosti u ovoj regiji počinju krajem osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka, a sa rastom nacionalizma kod Gruzijaca i kod Oseta. Oba naroda do tad su živjela u miru i međunacionalnom okruženju.

1990. godine iGruzija ukida autonomiju Južne Osetije. Prije toga Južna Osetija traži ujedinjenje sa Sjevernom Osetijom, traži da joj se dodijeli status Republike umjesto pokrajine, Gruzija proglašava gruzijski jezik za jedini službeni te zebranjuje reginalne stranke, nakon toga Južna OSetija odbija održati izbore na svom tlu, i održava vlastite...

1991. godine izbijaju incidenti. Tokom ovih nemira su napadnuta mnoga južnoosetijska sela, te gruzijske kuće i škole u Chinvaliju ( inače glavni grad Južne OSetije). Bilans 100 poginulih i 60 do 100 hiljada izbjeglica. Oni bježe prema Sjevernoj OSetiji i prema Gruziji.

1992. godine da bi izbjegla veći konflikt za Rusijom, Gruzija prihvata primirje sa učešćem hiljada mirotvornih snaga svih učesnika u konfliktu.

Novi rat počinje 7. avgusta 2008. godine napadom Gruzije na Južnu Osetiju. Svemu prethode nasilni incicenti i manji oružani napadi za koji optužuju jedni druge.

Ruske oružane snage odgovaraju protivnapadom uz obrazloženje da moraju zaštititi Južnu Osetiju. Prekid vatre dogovoren je posredstvom EU. Dogovor je potpisan 15. avgusta iste godine.

Osetija danas

Prema podacima Freedom House za 2016. godinu zemlja ima status neslobodne zemlje sa rejtingom 6,5 ( najgora ocjena je 7 )

Do kraja 2014. godine samo Rusija, Venecuela, Nikaragva i Pacifičko ostvro Nauru priznaje nezavisnost Južne Osetije od Gruzije. Tuvalu (ostvrvska država u Tihom okeanu ) je, zamislite, povukla svoju odluku o priznanju Južne Osetije, nakon što je uspostavila diplomatske odnose sa Gruzijom.

Južna Osetija je 2016. godine potpisala bileteralni sporazum o integraciji sa Ruskom Federacijom, a koji omogućuje Južnoj Osetiji da sinhronizuje bezbjednosne i granične mehanizme sa ruskima. Ovo je naišlo na oštru ocjenu međunarodne zajednice, kao i Gruzije, koji su osudili sporazum, navodeći kako se radi o uspostavljanju kontrole Moskve na teritoriji Južne Osetije

Gotovo svi mediji u Južnoj Osetiji su pod strogom kontrolom vlasti, podaci su Freedom House.Praktički jedino važno privredno dobro Južne Osetije je kontrola nad tunelom Roki koji povezuje Rusiju i Gruziju i od kojeg južnoosetijska vlada dobiva skoro trećinu budžeta ubiranjem carina na saobraćaj roba.


Proslava Dana RS

Spomenimo kako je od "visokih međunarodnih zvanica" proslavi Dana RS prisustvovao i Predsjednik predstavničkog kluba desno-populističke Slobodarske partije Austrije (FPO) Johann Gudenus, od čije se proslave ogradila i sama Slobodarska partija, te Vlada Austrije. Pored južnoosetijskog Predsjednika Anatolija Bibilova, primjetili smo da na samoj Paradi nije bilo Ambasadora Ruske Federacije, koji se doduše pojavio na prijemu u Administrativnom centru Vlade RS.

 


 

Komentari na tekst (7)
Objavljeno:
Uredniče gdje je moj komentar upućen MALOUMNOM Kizi ?
Objavljeno:
Ne trebaju Vama muslimani, Hrvati, Bošnjaci, Albanci, stranci, Dejton-2......Dovoljno da imate sadašnje političare, koji Vas polako ali sigurno guraju u nepostojanje RS-a...
Objavljeno:
Uredniče opet ti nešto smeta u mom tekstu na ovu temu pa ne objavljuješ....Berlin
Objavljeno:
"Ne podržavam aktivnosti koje je u ovom konkretnom slučaju poduzeo predsjednik Republike Srpske, jer sam mišljenja da time devalvira položaj i status Srpske." AAAAAHAHAHAHAHAHAHA
Objavljeno:
Srpska, a muško (entitet), kao uostalom i prime minister mu.
Sax
Objavljeno:
Samo nastavi Milo. On je jedini koji vodi ka sigurnom ukidanju entiteta koji je umsilio da je država. To "republika" je moglo isto biti "pantljika",
Objavljeno:
Ne podržavam aktivnosti koje je u ovom konkretnom slučaju poduzeo predsjednik Republike Srpske, jer sam mišljenja da time devalvira položaj i status Srpske. Nego imam jedno pitanje, zašto je moralnije sastati se sa predstavnicima tzv. Kosova, a ne Južne Osetije? Da li je Kosovska nezavisnost moralnija zato što je dobijena uz pomoć NATO bombardera, a Južne Osetije manje vrijedna jer je ostvarena na krilima ruskih Vazduhoplovno-kosmičkih snaga? Da li je tzv. Kosovo više vrijedno jer ga je priznala većina članica NATO-a i EU-a, a Južne Osetije manje vrijedna? Po meni i jedni i drugi su podjednako isti.
 

Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.