Oni su u BiH uložili najviše novca: Samo ove godine dvije milijarde maraka

Kada se pogledaju zvanični podaci Centralne banke BiH, da se zaključiti da strani investitori ni ove godine nisu bili pretjerano zainteresovani da ulažu u našu zemlju. 

Prema njihovim podacima, direktne strane investicije u prvom polugodištu ove godine iznosile su 386,7 miliona maraka, dok je rodbina iz  dijaspora  u istom periodu u BiH doznačila 1,846 milijardi maraka.

O kolikim iznosima je riječ najbolje ilustruju podaci Centralne banke BiH koji pokazuju da su od 1994. do 2016. godine, u BiH strane zemlje investirale 12,9 milijardi KM. Najviše investicija je bilo u oblasti trgovine, zatim bankarskih djelatnosti, duhanske industrije, itd. Najviše investicija dolazi iz Austrije, zatim Hrvatske i Srbije, dok od 10 zemalja s najviše investicija u BiH, njih 9 su evropske, te Rusija.

Sredstva koja u zemlju uđu posredstvom doznaka iz inostranstva značajno su veća što se vidi i iz sljedeće tabele.

Uplate  iz dijaspore po godinama

Da li je ovo dobro ili loše

Procjenjuje se da je iznos novčanih doznaka iz dijaspore  i dvostruko veći putem "neformalnih" novčanih transfera ili “iz ruke u ruku”, koji nisu registrovani u platnom prometu, i služe uglavnom za plaćanje računa, kupovinu hrane i ostale troškove u domaćinstva, dok se rijtko koriste za ulaganja u neka biznis. U zvanične brojke nisu uključena ni sredstva koja dijaspora u ljetnim danima, tokom boravka u BiH, potroši u našoj zemlji.

Obzirom da sva dosadašnja istraživanja pokazuju da novac koji pristiže iz dijaspore građani u BiH koriste isključivo za puko preživljavanje, dr. Mirzu Emirhafizovića, profesora na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu pitali smo koliko je to zapravo loše po bh. ekonomiju. Kaže da pojedini istraživači koji su analizirali ovu problematiku smatraju da novčane doznake iz inostranstva, koje migranti najčešće šalju svojim srodnicima, imaju i svoju negativnu stranu iz nekoliko razloga. Najprije, jer se tim novcem najvećim dijelom pokrivaju životni troškovi, što znači da se ne radi o ulaganjima u razvojne projekte. Nadalje, novčane doznake mogu destimulativno utjecati na radno sposobne osobe s osiguranim prihodima po toj osnovi, jer zbog niskih zarada i nezadovoljavajućeg tretmana radnika skloniji su neprihvaćanju, odnosno odustajanju od poslova koji se nude na tržištu rada. Profesor Emirhafizović naglašava kako ne treba zaboraviti ni svojevrsnu zavisnost o redovnim prihodima iz inostranstva koji su, u slučaju BiH, u značajnoj mjeri zaslužni za “popravljanje“ socijalne slike njenih stanovnika.

Pored svega navedenog, naglašava, tu su i loš ekonomski ambijent, nestabilna politička situacija, sistemska korupcija i troma administracija koji su djelovali  kao snažni repulzivni faktori za mnoge migrante iz BiH koji su bili zainteresirani investirati svoj kapital u BiH.

Reprezentativna tijela-Njemačka, Austrija, Švajcarska

Iseljenici već  godinama traže osnivanje Ministarstva za dijasporu kako bi se dijaspora uvezala, ali i kako bi im se omogućilo investiranje u zemlju porijekla. Stvari po ovom pitanju bi se uskoro mogle pomjeriti s mrtve tačke obzirom da je  Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH najavilo uspostavu reprezentativnih tijela u ključnim zemljama prijema iseljenika iz BiH, Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Kako nam je potvrdila Aiša Telalović iz  Sektor za iseljeništvo, već u prvom tromjesječju naredne godine ovo tijelo će biti uspostavljeno u Njemačkoj, a potom Austriji, dok je Vlada Švajcarske već zaposlila projektno osoblje koje koordinira virualnu platformu iseljeništva iz BiH u Švicarskoj pod nazivom i-platforma.

„Institucionalizirani pristup će, svakako, dati zamah aktiviranju ogromnih razvojnih kapaciteta iseljeništva i olakšati njegov doprinos razvoju ekonomije, posebno lokalnih zajednica porijekla“, rekla je Telalović.

Armin Alijagić, direktor Nove perspektive koja usko sarađuje sa Svjetskim savezom dijaspore BiH osnivanje reprezentativnih tijela vidi kao izuzetno pozitivan korak za bh ekonomiju.  

"To znači da je sama država uvidjela koliko ogroman finansijski kapital ima dijaspora i njihovu zainteresovanost  za  pokretanje biznisa  i povezivanju sa domaćim privrednicima. A sve to u konačnici znači da naši ljudi iz dijaspore u budućnosti ne bi trebali održavati bh. ekonomiju, već je graditi, što treba biti cilj svima u ovoj državi.  Upravo su zahvaljujući investicijama iz dijaspore oživljeni Prijedor i okolina, zaposleno je na stotine ljudi, spomenimo i Veliku Kladušu, Semberiju, Popovo polje pored Trebinja“, pojašnjava Aljagić.

BiH polako gubi dio svoje dijaspore

Naši sagovornici upozoravaju na još jedan problem koji nas čeka u skoroj budućnosti, a to je da se krug onih kojima se u BiH pomaže sužava, kompletnne porodice posljednjih godina odlaze odavde, najmlađi se sve više osjećaju kao Austrijanci, Nijemci, Šveđani, a manje kao Bosanci i Hercegovci, a značajan dio ljudi koji primaju pomoć u BiH umire. Stoga jačanje veza između BiH i njenog brojnog iseljeništva vide kao izuzetno važno pitanje koje zavređuje veću pažnju i nadležnih institucija i javnosti.