<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

POSLJEDNJA PRESUDA HAGA: Konačna potvrda udruženog zločinačkog poduhvata ili oslobađanje, u Mostaru molitve za Prlića i ostale, hrvatski politički vrh nada se najboljem

Hag

Sve o posljednjoj presudi Haškog tribunala

28. novembar 2017, 12:00

Haški tribunal će sutra izreći drugostepenu presudu u predmetu protiv bivšeg premijera Herceg-Bosne Jadranka Prlića i još petorice nekadašnjih zvaničnika i pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).

Prvostepena presuda u ovom predmetu donesena je 29. maja 2013. godine, nakon čega su sve strane uložile žalbu.

Ovo će biti ujedno i posljednja presuda Haškog tribunala, koji zvanično prestaje sa radom 21.decembra.

Podsjetimo, prvostepenom presudom Haški tribunal osudio je šestoricu zvaničnika Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora za ratne zločine. Jadranko Prlić tada je osuđen na 25 godina zatvora, a bivši ministar odbrane Bruno Stojić na 20 godina.

Komandanti Glavnog štaba HVO generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković osuđeni su na po 20 godina zatvora, komandant vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, dok je načelnik kancelarije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić osuđen na 10 godina.

Za šta su osuđeni - udruženi zločinački poduhvat, etnička čišćenja, zločini protiv čovječnosti...

Suci Haaškog suda s predsjedavajućim francuskim sucem Jeanom Claudeom Antonettijem  na čelu zaključili su da je šestorka učestvovala u udruženom zločinačkom poduhvatu zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, ministrom obrane Gojkom Šuškom i generalom Jankom Bobetkom te još nekim ljudima iz vrha RH i Herceg-Bosne kojem je cilj bilo etničko čišćenje prostora Herceg-Bosne i njezino pripajanje ili stvaranje nove hrvatske republike na tom prostoru.

"Vijeće je većinom glasova odlučilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH bio međunarodni. Vojnici HV-a zajedno su se borili s vojnicima HVO-a", napisali su u presudi suci i dodali kako su optuženi počinili zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija te kršili zakon i običaje ratovanja.

Vijeće je većinom glasova odlučilo da je postojao udruženi zločinački poduhvat kojem je cilj bilo stvaranje hrvatskog entiteta kako bi se omogućilo ponovno ujedinjenje naroda koji se treba ili pripojiti Hrvatskoj ili biti država tijesno bliska s Hrvatskom.

U zaključku je napisano da je i Franjo Tuđman učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu te da je učestvovao u odluci da se u Herceg-Bosni promijeni etnička struktura.

"Tuđman, Šušak, Bobetko, Boban i drugi postigli su međusobni dogovor, a HVO je korišten radi ostvarivanja udruženog zločinačkog pothvata", napisali su suci u presudi. U presudi su se posebno spominjali mnogi zatočenički centri za Muslimane koji su osnovani u Herceg-Bosni u kojoj su zatvorenici, civili i vojnici mučeni i ubijani te držani u lošim uvjetima. Spominje se i ubijanje te deložiranje i protjerivanje Muslimana iz domova te njihovo premještanje "u treće zemlje" preko Hrvatske kako bi se stvorio prostor u Herceg-Bosni u kojem su trebali biti "naseljeni Hrvati iz srednje Bosne".


Ukoliko se potvrdi provstepena presuda, Prlić će biti naistaknutiji hrvatski zvaničnik osuđen u Hagu. U svakom slučaju, on će veoma brzo biti i slobodan čovjek, s obzirom da se osuđenici puštaju na slobodu nakon dvije trećine izdržane kazne a Prlić je u pritvoru od 2004. godine.

Hrvatski političari se nadaju da bi u konačnoj presudi sutra mogla biti izrečena oslobađajuća presuda.

Ukoliko se to ne dogodi, stajaće teret presude za Udruženi zločinački poduhvat, a u kojem se spominje i bivši predsjednik hrvatske Franjo Tuđman.



Mostar: Molitva podrške za haške osuđenike



U Mostaru se već osjeća napetost zbog presude iz Haga. Ljudi su apsolutno podijeljeni. Dok jedni očekuju zadovoljenje pravde zbog počinjenih zločina te verifikaciju prvostepene presude, hrvatski funkcioneri ali i predstavnici katoličke crkve stoje u potpunosti na strani presuđene šestorke.

Kritičari smatraju kako se radi o zloupotrebi vjere u političke svrhe.

Molitva za šest haških optuženika najavljena je za večeras u Katedrali u Mostaru.

Poziv na večerašnji molitveni skup u Mostaru uputilo je „Udruženje Hrvatsko srce nade“, „Odjel za branitelje HVO Domovinskog rata HNS-a“ i „Zaklada za pružanje pravne pomoći HVO-a“.

Don Ante Brajko iz Mostarske katedrale izjavio je za Patriju kako ne vidi ništa loše u molitvenom skupu zakazanom za utorak navečer.

„Mi ćemo se moliti da presuda bude pravedna. U prvom redu jer su to pripadnici našeg naroda. Reći ćemo: 'Neka Sud bude pravedan', a naravno, kada se molim, molit ću da ih Sud i oslobodi, iako naravno, mi ne određujemo šta će se desiti“.

Na pitanje kako gleda na žrtve, don Brajko kaže da je „jasno da zločin osuđuje, i nikada ga nije pravdao, ali, dodaje, „zločin ipak nekome treba dokazati prije nego ga se osudi“.

Na drugu stranu Fra Mile Babić, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu smatra da je organiziranje molitve za Prlića i druge izdaja vjere.

"Trebali bi da organiziraju skup za žrtve. Vjera služi istini i dobru, a ne nekom navijaju. Ovdje se radi o instrumentalizaciji vjere i pretvaranju vjere u instrument nacionalne politike, a to je ništa drugo nego izdaja vjere", kazao je fra Babić, govoreći o organiziranju molitvenog skupa za haške optuženike.


Kritike nevladinih organizacija upućene predsjednici Hrvatske zbog njene podrške osuđenim za ratne zločine

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta je kritikovao predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović zbog poruke upućene organizatorima promocije knjige „General Praljak“.

Njena pisana izjava poslana je organizatorima predstavljanja knjige o Slobodanu Praljku prošle sedmice u Zagrebu. U toj izjavi ona hvali Praljkovu ulogu i postignuća tokom rata, te kaže kako se nada da će on i petorica ostalih bivših zvaničnika biti oslobođeni.

“Doprinos generala Slobodana Praljka odbrani Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije i odbrani opstanka hrvatskog naroda na njegovim historijskim lokacijama tokom Domovinskog rata je od velikog značaja”, napisala je Grabar-Kitarović.

Iz Documente su optužili hrvatsku predsjednicu za nedopustiv pritisak na rad Haškog tribunala.

Ovom porukom, ističu iz Documente, predsjednica Republike Hrvatske demonstrira:

- nedopustiv pritisak na djelovanje suda sedam dana prije objavljivanja pravomoćne presude u postupku u kojemu se sudi i Slobodanu Praljku (jer je svaka presuda osim oslobađajuće unaprijed proglašena nepravednom);

- prijezir spram prvostepenske presude haškog suda (koje je i hrvatsko sudsko tijelo) kojom je Slobodana Praljak osuđen na dvadeset godina zatvora „za zločine počinjene nad Bošnjacima i drugim nehrvatima od 1991. do 1994. godine“ temeljem udruženog zločinačkog pothvata koji je doveo do „sistematskog protjerivanja Bošnjaka putem ubistava, iseljavanja, uništavanja imovine, zlostavljanja, zatočenja civila u zatvorima i logorima u Ljubuškom, Dretelju, Gabeli, Helidromu…“;

- nerazumijevanje sadržaja vlastite, temeljne ustavne obaveze (iz člana 94.) da „predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji inostranstvu“, jer svojim stavom Hrvatsku kao državu dovodi u poziciju jedne od stranaka u sudskom postupku za ratne zločine (a ne tako davno državni su organi predlagali da se Hrvatskoj u Haagu prizna status „prijateljice suda“);

- „zahvalnost“ Slobodanu Praljku za „odbranu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije“, ne spominjući uopće treću, bošnjačku, stranu u sukobu – a baš zbog žrtava na bošnjačkoj strani Praljak i ostali bili su osuđeni na teške zatvorske kazne.

Ovakav – u najmanju ruku neodgovoran - postupak najviše hrvatske državne dužnosnice zaslužuje ne samo najoštriju osudu (koja je do sada u javnosti izostala), nego i ozbiljno propitivanje njezinog cjelokupnog djelovanja – navodi se u reakciji Documente.


A Zagrebačka Inicijativa mladih za ljudska prava zahtijeva od Sabora Hrvatske da osudi hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović zbog njene podrške bivšim čelnicima takozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB), koji su optuženi za zločine tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Oni su pozvali Sabor da ispita da li je predsjednica Grabar-Kitarović prekršila propise, kada je izjavila da se nada da će šest bivših čelnika Herceg-Bosne biti oslobođeni optužbi pred Haškim sudom ove sedmice.

Ova organizacija je uputila dopis predsjedavajućem Sabora Gordanu Jandrokoviću i svim saborskim klubovima unutar, tvrdeći kako je Grabar-Kitarović izvršila “neprihvatljiv javni pritisak” na Tribunal pred izricanje presude zakazano za srijedu, 29. novembra.

Inicijativa mladih za ljudska prava iz Hrvatska konstatovala kako su presude Haškog tribunala pominjale ulogu Hrvatske u ratu u BiH, te optužuje Grabar-Kitarović za “nastavak politike agresije protiv Bosne i Hercegovine stajući u odbranu počinitelja i potpuno zanemarujući stajalište žrtve”.

“Zalažemo se za proces suočavanja sa prošlošću zasnovan na činjenicama i u skladu sa principima pravde, te pozivamo predstavnike vlasti da svojim djelovanjem ne produbljuju dalje historijski i moralni dug i da ne ostavljaju još veću odgovornost na budućim generacijama”, kažu iz ove organizacije.


Podrška Prliću i ostalima od stranaka iz BiH sa hrvatskim predznakom


Očekivano, sve stranke sa hrvatskim predznakom očekuju oslobađajuću presudu, te d anijedna prije donesena presuda nije doprinijela procesu pomirenja među narodima.

“Ne bismo licitirali oko same presude i vjerujemo da bilo kakva presuda, kao i sve prethodne, evidentno nisu doprinijele pomirenju unutar BiH”, rekao je Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović nakon sjednice Hrvatskog narodnog sabora na kojem se razgovaralo o presudi i mogućim implikacijama.

Čović je ocijenio da su presude Haškog suda političke i da tim presudama Hag nije riješio ključno pitanje – kako se odrediti prema prošlosti i prema samom ratu kao događaju i učiniti iskorak prema pomirenju.

“Svjesni smo da je u užasnom ratu bilo zločina na svakom dijelu BiH i da je to nešto što ne možemo ni na koji način i bilo kojom presudom relativizovati. Svaki zločin mora biti adekvatno prepoznat, svaka žrtva na takav način mora imati poštovanje bez obzira ko je zločinac, ko je naredbodavac ili izvršilac nekog zločina”, poručio je Čović.

Čovićev HDZ u ponedjeljak je održao sjednicu u Mostaru tokom koje je istaknuto kako presude Haškog suda ne bi trebale uticati na buduće političke odnose unutar BiH i na poziciju hrvatskog naroda u BiH. Oni nisu izrazili svoje želje povodom presude koja bi trebalo da bude donesena, ali su istakli kako ne žele biti "zarobljenici prošlosti za razliku od drugih".

Kako je saopšteno iz njihove kancelarije za informisanje, Predsjedništvo HDZ-a BiH je provelo raspravu o zloupotrebama Domovinskog rata u okviru procesuiranja ratnih zločina na Haškom sudu.

Na sjednici je kazano kako dosadašnje presude nisu doprinijele pomirenju među narodima unutar BiH.

"Dok se hrvatski narod zauzima za pomirenje među narodima u BiH, te potiče institucionalno jačanje BiH i njezinog europskog puta, neki drugi su još uvijek zarobljenici prošlosti što uvelike šteti odnosima među narodima u budućnosti BiH", navodi se u saopštenju.

"Hrvatski narod je jedan od tri konstitutivna naroda u BiH i na nama je da učinimo sve kako bi mi osigurali punu ustavnu jednakopravnost na čitavom prostoru BiH. Republika Hrvatska nije sudjelovala u međunarodnom sukobu u BiH već je svojom potporom BiH dala nemjerljivu pomoć njezinim stanovnicima izbjeglim na područje RH što se, kako se navodi, nažalost nedovoljno cijeni u političkoj javnosti BiH" navedeno je iz PRedsjedništva HDZ BiH.

Tokom jučerašnjeg dana zasijedalo je i Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora. Oni smatraju kako će ovom presudom biti okončan angažman Haškog tribunala u pokušajima preoblikovanja odnosa unutar BiH te odbacuju kvalifikaciju Udruženog zločinačkog poduhvata kao nametanje krivice Hrvatskoj te izražavaju očekivanje oslobađajuće presude u ovom slučaju.


"Nikakva presuda ne može utjecati na poziciju Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH niti smije biti korištena za političko rješavanje ključnih pitanja u odnosima u BiH" rečeno je.

"Predsjedništvo HNS-a BiH odlučno odbacuje kvalifikaciju 'udruženog zločinačkog pothvata' kojom se, kako kažu, 'pokušalo optužiti i nametnuti krivnju Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj zajednici/republici Herceg Bosni, HVO-u i ostalim institucijama Hrvata u BiH', te očekuje izricanje oslobađajuće presude u slučaju 'Prlić i ostali' koja se očekuje 29. studenog ove godine" navodi s eu saopštenju.

"HNS BiH ne može prihvatiti nikakvo nametanje kolektivne krivnje osobito ako se imaju u vidu akti suda prema kojima je definiran isključivo institut individualne odgovornosti, saopšteno je iz Ureda za informisanje HNS-a BiH.


Izricanje presude počinje sutra u 10 sati.