“Zaposlenost u svim zemljama regiona vratila se na nivo od prije 2008.
godine, osim u BiH. Jeste zabilježen pad nezaposlenosti od oko pet
odsto, ali to je još veoma niska stopa”, rekla je Hlivnjakova novinarima
tokom predstavljanja redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan.
Prema
njenim riječima, povećanje izvoza se nastavlja, ali strane direktne
investicije su i dalje sa niskim prilivom i nisu dovoljne da značajnije
doprinesu povećanju rasta u BiH.
“Fiskalna stabilnost i dalje je
prioritet, ali potrošnja mora da bude određena strateškim odlukama.
Takođe, deficit tekućeg računa iznosi oko pet procenata, i ako uvoz
nastavlja da raste, neto izvoz može da ima negativan uticaj na rast u
BiH”, poručuje Hlivnjakova.
Ona je navela da domaće prilike i
rizici u BiH jesu iskorištavanje prilika za povećanje prihoda, ubrzanje
odgovora na Upitnik Evropske komisije, rapidno sprovođenje Reformske
agende, te rizici od elementarnih i vremenskih nepogoda.
Hlivnjakova
pojašnjava da se spoljni uticaji odnose na manje povoljne uslove za
kredite, usljed čvršće politike Evropske centralne banke, zatim tu je i
snažniji rast u EU, dok se rizici vežu za povećanje otplate duga zbog
aprecijacije dolara.
Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH
Emanuel Salinas rekao je novinarima da se ključ za budući rast i
kreiranje novih radnih mjesta u BiH krije u posvećenosti i napretku u
sprovođenju strukturnih reformi koje će obezbijediti makrofiskalnu
stabilnost, razvoj privatnog sektora i poboljšanje efikasnosti socijalne
potrošnje.
Tokom predstavljanja Izvještaja Svjetske banke rečeno
je da vlasti treba da rade na fiskalnoj održivosti, ublažavanju šokova,
te stavljanju naglaska na strukturne reforme, da bi bile uklonjene
prepreke za zapošljavanje i da bi se povećala produktivnost.
Konstatovano je da su prihodi povećani, ali su budžeti ostali opterećeni.
Prema
posljednjem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni
Balkan, očekuje se da će svih šest zemalja zabilježiti rast u 2017.
godini, dok se prognozira ubrzan regionalni rast od 3,3 odsto u 2018.
godini i 3,6 odsto u 2019. godini.
Investicije su pokrenule
snažan rast u Albaniji, na samoproglašenom Kosovu i Crnoj Gori, dok je
potrošnja dovela do stabilnog rasta u BiH. Ranija politička kriza
pogoršala je rast u Makedoniji, kao i u izuzetno hladna zima u Srbiji.
Ekonomski rast, zajedno sa otvaranjem novih radnih mjesta, doprinosi padu stope siromaštva u regionu.
Stopa
od 23,6 odsto je projektovana stopa za ovu godinu i za puni procentni
poen je niža nego godinu ranije, što podrazumijeva da je 124.000 ljudi
izbjeglo prošle godine.