Problem je, tvrdi Hossein Derakhshan s Wireda, u broju korisnika koji
pridonose stranici. Naime, ideja iza Wikipedije je ista kao iza svake
druge enciklopedije koja se pojavila prije nje – skupiti kompletno
znanje ljudskog roda. Ta ideja prisutna je još od vremena kada su
islamski učenjaci pokušali skupiti informacije sa svih područja,
prevodeći grčke, perzijske ili sirijske tekstove na arapski.
Usudi se znati
U devetom stoljeću perzijski učenjak Ibn Qutaybah stvorio je prvu
pravu enciklopediju – deset knjiga o moći, ratu, plemstvu, molitvama,
učenju, elokvenciji, prijateljstvu, hrani i ženama. Jedno stoljeće
kasnije njegov perzijski kolega al-Khwarizimi učinio je nešto slično, a i
Kinezi su imali vlastitu enciklopediju, koja se pojavila u sedmom
stoljeću.
Što se Europe tiče, ideja o modernoj enciklopediji pojavila se u 18.
stoljeću dolaskom prosvjetiteljstva. Immanuel Kant skovao je i latinski
moto pokreta “Sapere aude” ili “usudi se znati” ili “imaj hrabrosti
koristiti vlastiti um, bez tuđeg vodstva” (koji je posudio od Horacija).
Francis Bacon i Denis Diderot počeli su kompilirati ambiciozne
enciklopedije, a time su i u ostatku Europe potakli slične poteze.
Iako je vladajuća religiozna klasa osjećala nelagodu zbog ovog
trenda, očito je da je postojalo tržište na kojem je dominirala
sekularna srednja klasa. Prvo izdanje 1751. prodano je skupini od 2000
pretplatnika koji su dobili svih 28 svezaka Velike francuske
enciklopedije.
Poznati revolucionarni umovi kao što su Voltaire, Rousseau i
Montesquieu radili su na enciklopediji zbog čega su neki završili u
zatvoru. No, samo 17 godina nakon izdavanja, započela je Francuska
revolucija i postavila temelje za jednu od najsekularnijih država u
ljudskoj povijesti.
Televizija je sve promijenila
Ideja o prosvjetiteljstvu ugrožena je mnogo prije dolaska interneta.
Neil Postman u svojoj je knjizi iz 1985. “Amusing Ourselves to Death”
konstatirao da popularizacija televizije nije samo novi medij nego i
novi diskurs. Postepeno prebacivanje kulture iz tipografske u
fotografsku značilo je i tranziciju iz racionalnog u emocionalno.
U kulturi usredotočenoj na slike i užitak nema mjesta za racionalno
razmišljanje jer se slikama jednostavno ne može razmišljati, tvrdio je
Postman: “Tekst je ono što nam omogućuje da razotkrijemo laži, zabune i
pretjeranu generalizaciju, da detektiramo zlouporabu logike i zdravog
razuma. U isto vrijeme to znači i vaganje ideja, da uspoređujemo i
suprotstavljamo tvrdnje, da spajamo jednu generalizaciju s drugom”.
Razmislimo li malo o tome, nije teško doći do zaključka da nije bio u
krivu. Naime, televizori nas nisu samo zabavljali u našim dnevnim
boravcima nego su i promijenili način na koji funkcioniramo. Promijenili
su naš doživljaj svijeta i utjecali na politiku, religiju, biznis i
kulturu. Mnogi aspekti modernog života svedeni su na zabavu,
senzacionalizam i trgovinu.
“Amerikanci ne pričaju jedni s drugima, mi se međusobno zabavljamo.
Ne razmjenjujemo ideje, razmjenjujemo slike”, pisao je Postman.
Kako spasiti Wikipediju?
Internet je isprva bio kontra ovom trendu jer kada se pojavio (krajem
osamdesetih), bio je medij utemeljen na tekstu. Bio je alat usmjeren na
znanje, a ne uživanje. Razmjenjivale su se ideje i radilo se o
intelektualnom projektu koji se nije vrtio oko komercijalizacije i
kontrole.
Wikipedia je plod tog “vrta”. Google i blogovi također. Učinkovito su
doprinosili globalnom korpusu znanja. Više od jednog desetljeća,
internet je bio alternativa i ugrožavao moć televizije.
No, tada su se pojavile društvene mreže i kolonizirale web vrativši
nas unazad. Pogledajte samo Facebook i Instagram. Medij je sveden na
slike i video materijale koje nagrađujemo emocionalno – lajkovima.
Umjesto potrage za znanjem, sve je svedeno na traženje potvrde i publike
za koju neprekidno “nastupamo”.
Znatiželju je zamijenila potraga za onim što već znamo ili mislimo.
“Usudi se znati” postalo je “Usudi se ne zabrinjavati znanjem”.
Francuski filozof Guy Debord napisao je da smo u vrijeme prije dolaska
kapitalizma bili usredotočeni na “biti”, a nakon dolaska kapitalizma na
“imati”. U ovoj fazi najbitnije je “djelovati kao”. Djelovati kao da smo
bogati, sretni, puni razumijevanja, kul ili kozmopoliti. Dovoljan je
jedan pogled na Instagram i svima će biti jasno da je to itekako istina.
Izazov je spasiti Wikipediju i sačuvati sve to znanje za koje nikog
nije briga. Televizija je zarazila Wikipediju i najpopularniji tekstovi
su oni koji se vrte oko serija i glumaca koji se u tim serijama
pojavljuju.
To ne znači da trebamo odustati, ali moramo shvatiti da je ovo
polagano propadanje weba i Wikipedije zapravo dio veće civilizacijske
promjene koja je tek započela.