Srbija, Turska, Hrvatska, Italija i Kina zemlje su iz kojih je najviše radnika stiglo u ovdašnje firme, a najveći rast zapošljavanja stranaca lani je zabilježio sektor poslovanja sa nekretninama i to za više od 72 odsto. Stranim državljanima i ove godine biće izdate stotine dozvola za rad u BiH. Najveći broj, njih 120, biće izdato za sektor trgovine. Na posao može računati i 115 stranaca koji se bave uslužnim djelatnostima kao što su pratioci putnika, turistički vodiči, stjuardese. U prerađivačkoj industriji planirano je zapošljavanje 79 stranaca. Direktor Agencije za zapošljavanje “Spektar” Miroslav Vukajlović kaže da je evidentno da se posljednjih godina povećava obim poslova u građevinarstvu i oblasti nekretnina i da nedostaje radne snage u ovoj oblasti. “Tesari, zidari, armirači i keramičari već odavno ne postoje u našim obrazovnim sistemima. Oni koji su dobro ispekli te zanate otišli su preko granice gdje su bolje plaćeni. Zato nam je preostalo ili da prekvalifikujemo postojeći kadar ili “uvozimo” strance”, naglasio je Vukajlović. Izvještaj Agencije za rad i zapošljavanje BiH o izdatim radnim dozvolama za period od 2012. do 2016. godine, koji je nedavno usvojio Savjet ministara, pokazuje da ih je gotovo 60 odsto lani izdato u trgovini, tačnije 608. U prerađivačkoj industriji je izdato 430 radnih dozvola, u poslovanju nekretninama 278, dok je za oblast obrazovanja izdato 246 dozvola. “To je dugogodišnji trend, osim sektora poslovanja nekretninama, koji je zabilježio nagli rast u 2016. godini od 72,67 odsto”, stoji u izvještaju. Visoku stručnu spremu imao je 1.171 stranac koji je lani u BiH pronašao radno mjesto. Iz Unije poslodavaca u RS poručuju da postoje djelatnosti u kojima se ne može funkcionisati bez stranih stručnjaka kao što su tekstilna i industrija kože i obuće. To se, kako kažu, može jedino promijeniti školovanjem domaćeg kadra. “Godinama nismo školovali kadar za industriju kože i obućarstva. Sve što je vrijedjelo od stručnjaka stranci su već angažovali. Oni su otišli u Kinu, Indiju i Indoneziju, Njemačku, Italiju ili Austriju tako da smo primorani da radnike tražimo preko granice”, kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić. Prema njegovim riječima, lani je upisana prva generacija studenata na smjer kožarstvo na Tehnološkom fakultetu u Banjaluci. “Prvi put poslije rata pokrenuli smo školovanje u ovoj oblasti. Nešto smo ipak uradili, ali sada treba vremena i da dobijemo taj kadar”, objašnjava Škrebić. Dodaje da ima slučajeva da gastarbajteri koji su davno otišli trbuhom za kruhom ovdje ponovo traže poslove. “Zaposlio sam našeg čovjeka sa njemačko-austrijskim državljanstvom. Dešava se da se ljudi sa prostora bivše Jugoslavije koje su nekada stranci “pokupili” sada vraćaju da ovdje rade”, naglasio je Škrebić, pišu Nezavisne
Oblasti u kojima je lani izdato najviše radnih dozvola
Trgovina – 608
Prerađivačka industrija – 430
Nekretnine – 278
Obrazovanje – 246
Države iz kojih radnici stižu u BiH
Zemlje 2015. 2016.
Srbija 701 752
Turska 353 322
Hrvatska 214 197
Kina 238 171
Italija 109 128
Kuvajt 75 118
Sirija 46 77
Rusija 49 67
Slovenija 59 66 S
aud. Arabija 54 63
Ostale zemlje 493 605
Ukupno 2.465 2.628