<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Prvi banjalučki feministički festival: Feminizam je borba i trajaće dok za to postoji potreba

BLASFEM

FEMINIZAM I AKTIVIZAM: Feminizam je i za žene i za muškarce, a naročito za one najugroženije u društvu

29. maj 2017, 12:00

BLASFEM je prvi banjalučki feministički festival u Banjaluci, a održaće se u Banjalučkom socijalnom centru (BASOC-u) 2. i 3. juna ove godine. Festival  ima za cilj da promoviše ženska prava, da podigne svijest o problemima i izazovima, te da progovori o feminizmu transgeneracijski, transistorijski i regionalno.

Ove godine u fokusu su teme poput migracija, položaja radnica, materinstva na poluperiferiji u neoliberalnom kapitalizmu, ženskog pisanja i slično. Cilj je da se ukaže na to da žene mogu biti solidarne i raditi i stvarati zajedno kako bi poboljšale svoj položaj u društvu, bez obzira na etničku pripadnost, klasu ili seksualnu orijentaciju.

Festival ima bogat kulturno-zabavni program sa otvorenim razgovorima, panelima, performansima, izložbama, radionicama i koncertima. Na Blasfem, pored ekipe iz Banjaluke, dolaze gošće iz Sarajeva, Beograda, Niša, Zrenjanina, Zagreba, Novog Sada, Tuzle, Prijedora, Ljubljane…

Danijela Majstorović, univerzitetska profesorica i jedna od organizatorica BLASFEM-a, rekla je da je ovaj festival nastao kao banjalučki odgovor na ono što se dešava u regionu i šire kada su u pitanju reproduktivna prava, žensko pisanje, kao i feminističke borbe koje se dešavaju na terenu.

Foto: Danijela Majstorović

„Ovo je tek početak, ali nadam se da ćemo stvoriti tradiciju sa ovim festivalom. Nastojaćemo da kroz festival pokažemo banjalučku scenu, naročito kad su u pitanju žene koje pišu, pa će na festivalu biti prisutne naše žene spisateljice, novinarke, blogerke koje imaju feminističku notu“, kaže Majstorović Danijela za BUKU.

Ona dodaje da će se kroz festival obraćati svim ženama, ženama koje rade u trgovinama i marketima, a često su to jedini poslovi koji se ženama nude.

„Osnovna poruka je da je feminizam za sve, on je i za muškarce i za žene, a prvenstveno za one najugroženije. Mislim da najugroženijim slojevima društva feminizam može pomoći da se organizuju i da progovore o svojim problemima“, ističe Danijela M.

Gordana Katana, novinarka i jedna od organizatorki BLAFEM-a, kaže da je važno govoriti o feminizmu, a svako vrijeme je jednako važno da se govori i piše o ovoj temi.

„Danas, zbog sve agresivnijih pokušaja vraćanja na javnu scenu, u našu svakodnevnicu, privatnog patrijarhata za koji smo bili ubijeđeni da smo ga ostavili u prvoj polovini 20. stoljeća. Zbog sve većeg broja mladih žena koje svjesno pristaju da se odreknu sebe kako bi se uklopile u obrasce malograđanštine, stereotipe koji se kao dio ’tradicionalnih vrijednosti’ nastoje nametnuti kao dominantan način života. Zašto pišem. Da bih dekonstruirala stereotipe, da bih podjednako i ženama i muškarcima makar odškrinula vrata svijeta koji  podjednako pripada i ženama i muškarcima“, kaže za BUKU Katana.

Ona dodaje da je BLASFEM jedinstvena prilika da se na jednom mjestu okupe sjajne, obrazovane, pametne i hrabre žene, a svaka u sferi svog interesovanja čini izvrsne stvari. "Na BASOC treba doći da razgovaramo o svim onim temama bitnim za nas žene, otvoreno, bez dlake za jeziku", ističe Gordana Katana.

Leila Šeper, aktivistica koja je takođe ukljućena u osmišljavanje programa BLASFEM-a, kaže da su se organizatorice potrudile da program bude raznovrstan i da ponude neki spoj analize postojećeg stanja i zabave.

„Kada su paneli u pitanju, imamo dva. Na jednom ćemo govoriti o materinstvu na evropskoj poluperiferiji u doba neoliberalnog kapitalizma. Parola kojom ćemo se voditi je: žena, majka kraljica, direktorica svemira. Drugi panel je na temu radnica danas: feminističke ideje i utopije. Pored panela imaćemo i jedan otvoreni razgovor na kojem će učestvovati blogerke, kolumnistkinje, novinarke i spisateljice“, rekla je za BUKU Leila Šeper i dodala da će u umjetničkom dijelu programa biti organizovani performansi, svirke, a biće prikazan i jedan film.

Foto: Leila Šeper

„Od promocija dovodimo u Banjaluku zbirku poezije Dijale Hasanbegović ’Neće biti djece za rat’, a biće predstavljeno i istraživanje ’Rodni odnosi na alternativnoj muzičkoj sceni Srbije i regiona’ Tatjane Nikolić, koja će nam ujedno predstaviti i prvi rok kamp za djevojčice koji se održava u augustu ove godine. Za muziku prve večeri zadužene su 2 Psychos, dok drugo veče samo za nas sviraju Srbi i Mama mora da se sluša. U petak je na programu otvaranje izložbe o Vahidi Maglajlić, slijedi otvoreni razgovor i performans Lane Zdravković Kitch koji se bavi iskustvom bivanja izbjeglicom. U subotu je na rasporedu projekcija filma ’Ko ima pravo na najlon čarape’, predavanje članica kolektiva ArtEquality na temu ženskog glasa koje će pratiti radionica. Kia i Kosmogina nam se bave temom izdaje i ucjene, ličnim iskustvom eksploatacije zasnovane na rodnim ulogama kroz performans ’U materinu!’“, objašnjava Leila.

U našem društvu sama riječ feminizam često nosi pogrdno značenje, a Leila kaže da je feminizam pogrdna riječ nekome ko ne razumije šta je feminizam, ili još bolje ne zna (ili ne želi da zna) zašto feminizam.

„Kada je neko na poziciji moći, jako teško će se pomiriti sa činjenicom da treba odstupiti sa te pozicije. Pravednija raspodjela moći znači manje upravo za njih, i tu počinju problemi. Dok je nepravde, biće i feminizma. Ako imaju problem sa feminizmom, neka eliminišu nepravdu. Ima li ljepšeg pokazatelja koliko je ovaj svijet u glibu od činjenice da je feminizam pogrdna riječ, a nepravda i tlačiteljska pozicija životni ciljevi? Feminizam je borba i trajaće dokle za to postoji potreba“, ističe Leila.

ŽENE U BANJALUCI

Gordana Katana kaže da kada se govori o ženama Banjaluke najčešće sve ostaje u domenu heroina Drugog svjetskog rata.

„Sjajnih, hrabrih žena čije postojanje nikada ne smijemo zaboraviti. Ali za mene među ženama koje su olako i prebrzo zaboravljene su i Jelena Afgan i Dragojla Tošić. Jelena Afgan pripada onim  poslijeratnim generacijama žena koje su završile fakultet i aktivno se uključile u sve pore političkog i javnog života ovog grada. Treba joj odati priznanje zbog energije kojom je zračila. Jer je bila sve. Sjajna direktorica, politički aktivna. Aktivistica, iako se u vremenu u kojem je radila sa ženama u ruralnim sredinama, to tako nije zvalo. I bila i jeste jednako sjajna, majka, supruga, danas baka. Jelenu Afgan ovaj grad brutalno je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća  prognao, odrekao je se. I to je nepravda s kojom se ne mirim“, rekla je Katana.

Foto: Gordana Katana

Dodaje da Dragojla Seka Tošić više nije s nama.

„Profesorica povijesti umjetnosti  u banjalučkoj Gimnaziji. Koja je svojim pedagoškim radom nizu generacija otvorila pogled ka lijepom, naučila nas estetici, ljudskosti. Te dvije žene nisu uradile one ’važne stvari’ zbog kojih bi trebale dobiti ulicu, trg. No, postoje i te  heroine običnog vremena, doba bez velikih povijesnih lomova i prevrata, koje su svojim postojanjem dale pečat Banjaluci“, rekla je Gordana Katana.

ŠTA JE FEMINIZAM?

Gordana Katana:
Šta je za mene feminizam? Ne znam da li će se s mojim odgovorom složiti teoretičarke feminizma, da li će prihvatiti da sam jedna od njih, no mislim da to i nije ključno. Jer feminizam, onako kako ga ja percepiram, jeste biti svoja uvijek i na svakom mjestu. Biti solidarna sa ženama uvijek i bezuvjetno kad god se bore za svoja prava. Od prava na rad, ravopravnost  na poslu, u obitelji, prava na slobodno seksualno opredjeljenje.

Leila Šeper

Moja prva asocijacija na feminizam je solidarnost. Druga je vrednovanje tuđeg iskustva i smatranje da je ono jednako vrijedno kao i vlastito. Feminizam je alat onih koje (nepravedno) sljeduju manje mogućnosti.

Danijela Majstorović

Feminizam je prije svega način života, način kako organizujemo naše male svjetove u svojim kućama. Zatim da zajedno sa svojim partnerima ili partnericama odgajamo djecu kao feministe. Feminizam je nešto što treba da krene od kuće, ali da se ne zadrži samo u kući.

Više o programu festivala možete pročitati OVDJE