O zdravoj i kvalitetnoj prehrani brine
se sve više građana. Stoga i ne čudi što su organski proizvedeno povrće, voće, različite
vrste brašna, ali i mnogi drugi proizvodi sve popularniji. Ipak, mnogi od nas, kada odluče kupiti ove
namirnice , ne znaju gdje ih mogu nabaviti. Uskoro to više neće biti problem, jer od 1. januara naredne godine sa radom počinje
prva bh. online platforma sa provjerenim
organskim proizvođačima u BiH i regionu.
Iza ove odlične poslovne ideje stoji
mlada Banjalučanka Maja Miljević, apsolventica na Ekonomskom fakultetu u
Banjaluci, koja se krajem prošle godine posvetila organskoj proizvodnji hrane i
pokrenula brend “Zdrava logika.”
Online shop sa provjerenim organskim proizvođačima u BiH i regionu
„Riječ je o online platformi koja će
nuditi profile sa osnovnim informacijama o organskim i ekološkim proizvođačima
u BiH i regionu. Pored profila, biće vidljivo šta svaki od proizvođača trenutno ima u ponudi od
proizvoda. Sama platforma će služiti da kupci direktno stupaju u kontakt sa
proizvođačima i na taj način prave i moguće trajnije veze. Zdrava logika će
biti u posredničkoj ulozi, ali više ne i u kupoprodajnom procesu. Pored
informacija, nudićemo i neku vrstu
kontrole kojom ćemo garantovati da svi proizvođači koji su na platformi Zdrave
Logike stvarno proizvođači koji imaju organske i ekološke proizvode. Na samoj
platformi će biti i aktivna komunikacija sa našim agronomom, gdje će svi korisnici platforme – proizvođači
i kupci moći stupiti u kontakt sa našim agronomom i, ukoliko imaju potrebu,
doći do stručne pomoći za svoju proizvodnju“, objašnjava Maja.
I dok novi finalni koncept platforme
sa radom počinje 01.01.2017.godine, već od 01. decembra stranica ide live i tokom ovog mjeseca biće otvorena mogućnost da korisnici šalju sugestije, a sve u cilju
da se na kvalitetan način unaprijedi rad platforme.
Maja se na ovaj korak odlučila jer je
prvobitni koncept po kome je funkcionisala Zdrava Logika – prodavnica i dostava
na kućnu adresu – bio neodrživ.
„Nismo imali toliko ekonomskih problema koliko smo naišli na sistemske probleme u oblasti organske/ekološke domaće proizvodnje. U jednom trenutku smo se našli u ulozi edukatora i tržišta i proizvođača, što je dosta uticalo na naše troškove. Nažalost, naše tržište još uvijek ne prepoznaje proizvode koji imaju veću vrijednost poput organskih proizvoda, a sistem nije dao zaštitu samom proizvođaču u smislu obezbjeđivanja dobrih uslova za tržište. Potražnja i volja tržišta postoji, ali je potrebno još par godina razvoja kako bi smo došli do tačke da proizvođači mogu da ponude određeni kvalitet, a kako bi kupci razumjeli o kakvoj se robi stvarno radi“, naglašava Maja, koja je ideju za svoj brend Zdrava logika dobila tokom boravka u Velikoj Britaniji, gdje je završila specijalni program obrazovanja iz oblasti preduzetništva i marketinga. Tada je shvatila kakvim prirodnim resursima i bogatstvima raspolažemo i da, uz malo truda, možemo ponuditi kvalitetne proizvode, ne samo na bosanskohercegovačko, već i na svjetsko tržište.
Potom joj je najteže bilo ubijediti
najbliže članove porodice i prijatelje da ću se upustiti u vlastiti posao u
državi kao što je Bosna i Hercegovina. Sama ideja je uskoro naišla na
odobravanje okoline i to joj je uveliko
pomoglo u ostvarivanju samog koncepta Zdrave Logike.
Država, proizvođači, kupci
Što se tiče zakonske regulative,
smatra da je najveći problem što ne postoji okvirni dokument na nivou BiH koji
će pomoći svim organskim proizvođačima da se kategorišu, sertificiraju i
plasiraju svoje proizvode, kako na domaće, tako i na inostrano tržište.
Poznaje, kaže, puno proizvođača koji
imaju volju, elan i spremni su uložiti i vlastita sredstva, ali im često ova
proizvodnja predstavlja veliki rizik jer ne postoje dokumenti koji će im pomoći
da zaista naprave zaokružen krug u
oblasti organske proizvodnje.
S druge strane, često problem nije ni
u državnim institucijama, nego i u samim akterima koji traže pomoć i podršku
ili podsticaje.
„Naišla sam na mnoge proizvođače koji
su uložili u hektare organskih zasada mnogo novca i resursa, ali da prije toga
nisu dobro istražili tržište i našli plasman za robu. U tim situacijama, država
ne može da pomogne, jer je država administrativni mehanizam, a ekonomski sistem
prvenstveno zavisi od ponude i potražnje, kao i korištenja preduzetničkih i
marketiških vještina kako bi se ostvario plasman. Takođe, naišla sam i na
proizvođače koji imaju dogovorene plasmane, ali koji zbog lične nemarnosti i
nedovoljne informisanosti naprave propust u samom kvalitetu proizvodnje.
Svakako da je uloga državnih institucija bitna u pogledu stvaranja „zaštite“ i
proizvođača, a time i davanja sigurnosti kupcu, stvaranja dobrih uslova za
poslovanje, a sve ostalo je na proizvođaču. Uz zajedničko udruživanje se mogu postići
dobri rezultati za sve“, naglašava naša sagovornica.
Dodaje da, kada je riječ o kupcima, njima
nije toliko bitno hoće li se jabuka zvati organska, ekološka, domaća ili samo
jabuka, koliko im je bitno da ta jabuka bude iz provjernog uzgoja, odnosno da
mogu da imaju neki vid deklaracije. Tako je svim kupcima Zdrave logike, kaže, najznačnije
bilo što su rađeni fitopatološki nalazi za voće i povrće koje su mogli naći u njihovoj
prodavnici, a samim tim i deklaracija
koja je potvrđivala porijeklo namirnica kao i to da nisu tretirane hemijskim
sredstvima.
Kako pokrenuti biznis, opstati i ostati u BiH?
Na pitanje šta smatra najvažnijom
lekcijom koju je naučila i može li, iz vlastitog iskustva, izdvojiti nekoliko
savjeta za sve one koji razmišljaju o pokretanju vlastitog posla, rekla nam je
da je najvažnije ne brzati i pustiti da svaka aktivnost doživi svoj proces.
Njoj je, kaže, jako dobro iskustvo bilo to što nije puno uložila na početku rada Zdrave Logike –
tek onoliko koliko je bilo potrebno da proizvod doživi maksimalan kvalitet. Tek
nakon godinu dana rada, kada je prikupila više informacija, zaključila je da nije dobra ideja da i dalje
ulaže u isti koncept, već da treba da ga izmijeni i olakša sebi poslovanje.
I uprkos svakodnevnom „kukanju“ i odlasku
mnogih bh. građana u zapadno-evropske zemlje, Maja vjeruje da nije bitno gdje čovjek živi, već
šta živi u čovjeku.
„Tržište je jedinstveno i mislim da
nikada nismo imali veću slobodu odlučivanja u vidu ličnog razvoja. Moja tetka u
Australiji izrađuje ručne radove koji su tradicionalno vezani za Bosnu i
Hercegovinu i našla je svoje tržište. Nama je sada dostupna informacija koje se
poslovne vještine traže u Japanu, ali i u Južnoj Americi ili bilo gdje na
svjetu. Razlog zbog kojeg bih se ja odlučila da odem je loša infrastruktura
koju nudi Bosna i Hercegovina, a tiče se
osnovnih ljudskih potreba. Razlog koji me i dalje drži u BiH je naša tradicija,
porodica i prijatelji, kao i ljubav prema zemlji iz koje potičem, jer život
nije toliko dug da bi se tako lako odrekla tih stvari. Moj san se tek počinje
ostvarivati, a opisala bih to kao zadovoljstvo koje počinjem da osjećam kroz
rezultate svog rada i svih segmenata svog života trenutno“, rekla je na kraju
razgovora za Buku Maja.