Da bi ovako nešto uspjelo i održavalo se sve ove
godine mora da postoje dobro uigrane ekipe sa još boljim taktikama. Pošto je veliki
novac u opticaju, ovdašnji korumpirani funkcioneri su smislili mnogobrojne
načine da se domognu novca koji im ne pripada.
O mnogim se do sada već pisalo, ipak, jedan od
načina koji se godinama koristi u BiH za krađu novca iz institucija i javnih preduzeća
ostaje neprimijećen. Tako se u velikom broju institucija i javnih preduzeća i
ustanova, u procesu javnih nabavki svakodnevno vrše koruptivne radnje na kojima
profitiraju dobavljači i “veze” među ponuđačima nabavke, i to
jednostavnim procesom.
· Ponuđač raspiše javnu nabavku.
· Prijave se potencijalni dobavljači.
· Napravi se namjerna greška u proceduri.
· Poništava se postupak javne nabavke
· Ne raspisuje se novi
· Nastavlja se sa nabavkom od dosadašnjeg
dobavljača ili se razbije nabavka na više direktnih postupaka, često po mnogo
većim cijenama (oba slučaja su protivzakonita)
Da se ovakva praksa ponavlja iz godine u godinu,
pokazuju i primjeri do kojih smo došli u 2016. godini. Samo u prva tri mjeseca bilo je pregršt slučajeva u kojima su se poništavali postupci javne nabavke, a
da do danas nisu raspisani novi, zbog čega se postavlja logično pitanje, na
koji način su se ove institucije i preduzeća snabdijevali potrebnom robom.
Donosimo
vam samo neke od primjera poništenih poziva bez ponovnog oglašavanja:
Nabavka
cigareta PJ PRIVREDNIK ISTOČNO SARAJEVO 29.1.2016.
Nabavka
stočne hrana i premiksa PJ PRIVREDNIK ISTOČNO SARAJEVO 29.1.2016.
Vijačana
roba, rezni i brusni alat ZD RUDNICI “KREKA” D.O.O. – TUZLA
28.1.2016.
Nabava
usluga fizičke i tehničke zaštite novca i vrijednosti u prijenosu i prijevozu,
fizičkog osiguranja objekata, nadzor i alarmno povezivanje PU na dojavni centar
zaštitarske agencije za potrebe HP d.o.o. Mostar HRVATSKA POŠTA D.O.O. MOSTAR
27.1.2016.
Nabavka
roba – sredstva za održavanje higijene (lična higijena i pomagala za higijenu) JAVNA
ZDRAVSTVENA USTANOVA UNIVERZITETSKI KLINIČKI CENTAR TUZLA 26.1.2016.
Nabavka
sredstava za čišćenje F MUP F BIH – FEDERALNA UPRAVA
POLICIJE 26.1.2016.
Sve ove ustanove i preduzeća su naknadno nabavljali
robu, da li putem razbijanja nabavke na manje dijelove ili nastavljanjem
uzimanja robe od starog dobavljača. Uglavnom, NEZAKONITO.
Najbolji
primjer do kojeg smo došli je onaj iz prošle godine gdje Ministarstvo trgovine
FBiH
u 2015. godini, za nabavku goriva, kancelarijskog materijala, osiguranje vozila,
održavanje računarske opreme i nabavku antivirusnog programa u iznosu od 54.486
KM uopšte nije provelo postupke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, a
nabavke su vršene po ugovorima zaključenim u prethodnim godinama, koji su
istekli.
Ovaj primjer nam na najslikovitiji način pokazuje
kako funkcioniše sistem gdje su u “talu” predstavnici ministarstva i stari
dobavljač, koji je nastavio da vrši nabavku bez tendera.
Igor
Vukajlović iz Udruženja građana Tender navodi da su ovakvi
primjeri mnogobrojni u BiH, i da zbog njih gubimo desetine, pa i stotine
miliona maraka godišnje.
“Mnogo nabavki se poništava a da se ponovo ne objavljuju
obavještenja o nabavci. Dakle, ugovorni organi kada ponište nabavku trebaju
objaviti ponovno obavještenje o nabavci robe, jer ne mogu provesti postupak bez
javne nabavke.Ipak, kod nas to malo ko poštuje. Proces je takav da se nabavke
jednostavno ponište, nekad iz opravdanih nekad iz neopravdanih razloga.
Ugovorni organi često namjerno naprave grešku u tenderskim dokumentacijama da
bi se one u kasnijim fazama otkrile i da bi došlo do poništenja. Ovo se radi u
saradnji sa protažiranim dosadašnjim dobavljačem sa kojim imaju dil, da bi
kasnije sa njim dogovorili i produžavali ugovore po starim uslovima. Tako iz
revizorskih izvještaja možemo vidjeti da se po cijenama iz 2012. godine
nabavljaju robe u 2016. godini”, navodi Vukajlović.
Neka istraživanja koja su započeli u ovom udruženju
govore da se samo desetak odsto nabavki koje su poništene ponovo i oglase.
“Sve što ugovorni organi urade, osim da ponovo
oglase nabavku nije u skladu sa Zakonom. Ipak, oni tu koriste nekoliko opcija:
Produže stari ugovor, provedu te nabavke direktnim sporazumom da ih podijele
ili jednostavno tu nabavku utrpaju u neku drugu nabavku. Nijedan od ovih načina
nije zakonit. Naročito je to problem što se te nabavke rade po starim cijenama
i ne ažuriraju se cijene. Ako znamo npr. koliko je posljednjih godina pala
cijena goriva, a ono se nabavlja po onim iz 2012. god. onda vidimo da je tu u
pitanju ekstra profit i korupcija”, rekao je Vukajlović.
Prema njegovim riječima, kod nas je sistemska crna
korupcija utkana u sam Zakon. Po Zakonu o javnim nabavkama, prekršajne prijave
mogu da podnose samo Ured za razmatranje žalbi i Agencija za javne nabavke, što
ne donosi nikakve rezultate.
“Ured podnosi prijave samo kad je bila žalba u
nekom predmetu, a u masi slučajeva kad se provode netransparentne nabavke, drugi
ponuđači to i ne znaju, tako da se ne mogu ni žaliti. A za sve ostale slučajeve
nadležna je Agencija kojoj su zakonom definisane obaveze kojima ne može doći do
toga da dobije saznanja i podnese prijavu po dužnosti. Oni mogu da rade monitoring,
ali zakonom je propisano da je to u svrhu edukacije. Tako da, vi možete staviti
ogromne kazne, ali nema mogućnosti da se one izriču. Zakon je nikakav, odnosno
usklađen u korist onih koji vrše korupciju”, navodi Vukajlović i dodaje da
se kod nas krade više od milijardu maraka godišnje u javnim nabavkama.
“Kod nas je ispod jedne četvrtine javne nabavke
javno oglašeno. Zanimljivo je da je u 2010. godini oglašeno 2,5 milijardi
maraka sa 756 ugovornih organa, da bi to sad spalo na 1,5 milijardi sa preko
2000 ugovornih organa. To nam najbolje govori kako se radi, a da niko ne
reaguje na to. Nema razlike kad neko ukrade 5.000 KM iz banke ili na javnim
nabavkama. Pare su ukradene, ali ovdje to prolazi nekažnjeno”, rekao je
Vukajlović.
U većini slučajeva, ovakve vrste prevare se vrše radi
dobiti favorizovanog dobavljača i nagrade za one osobe koje učestvuju u
namještanju tendera iz javnih preduzeća i institucija.
Damir
Šabanić iz udruženja Justicija, koja se aktivno bavi
istraživanjem javnih nabavki, navodi da je samo u mjesecu januaru bilo preko
150 poništenja postupaka, od čega čak pola nije ponovo objavljeno do danas.
“Iako se ponovno obavještenje o nabavci mora
objaviti za najduže dva do tri mjeseca, skoro 80 slučajeva smo otkrili u jednom
mjesecu koji to nisu uradili. E sad, oni su odmah tu prekršili Zakon, ali
najveći problem se dešava jer je većina njih sprovela neke nabavke, da li preko
dogovora ili od dotadašnjih dobavljača, ali niko nije pratio zakonsku
regulativu. U tom slučaju bi trebao da reaguje tužilac, i da utvrdi zašto je to
urađeno, jer ovako sve to na prvu izgleda nejasno. Zašto bi neko ulazio u
protivzakonite radnje ako od njih nema koristi? Naravno, niko ne krši zakon tek
tako, pa je i ovdje takav slučaj. Zato je odmah sve i više nego jasno. Svi koji
namještaju ovakve pozive u to ulaze radi krađe i malverzacija. To su
jednostavno rečeno talovi od kojih dvije strane ostvaruju korist na štetu
javnih preduzeća i institucija”, zaključio je Šabanić.