U posljednje dvije do tri decenije došlo je do porasta ekonomske nejednakosti unutar većine zemalja svijeta, što je za rezultat imalo koncentraciju bogatstva kod malog broja najbogatijih građana te porast siromaštva kod zaposlenih.
Iako je u ovom periodu određen broj zemalja u razvoju ostvario ubrzan ekonomski rast (npr. Kina), i u tim zemljama najveći porast prihoda su ostvarili najbogatiji stanovnici.
Kada posmatramo čitav svijet kao cjelinu, današnji nivo nejednakosti je zapanjujući, a ovo su najdrastičniji primjeri: Vrijednost imovine najbogatijih 1% stanovnika svijeta danas premašuje vrijednost imovine ostatka svijeta zajedno, dok najbogatija 62 pojedinca na planeti posjeduju bogatstvo koje premašuje bogatstvo siromašnije polovine svijeta.
Kada govorimo o našoj zemlji, situacija nije nimalo svijetla. BiH se nalazi u samom vrhu Evrope i regiona kada je ekonomska nejednakost stanovništva u pitanju i možda jedino Makedonija ima veću nejednakost od BiH.
Za potrebe istraživanja Centra za istraživanja i studije GEA poslužila su dva parametra. Rezultati Ankete o potrošnji domaćinstava u BiH iz 2011. godine, te podaci Poreske uprave o oporezovanom dohotku svih poreskih obveznika RS za 2014. godinu.
Tako je iz podataka koje je dostavila Poreska uprava RS vidljivo kako samo 1% lica koja ostvaruju dohodak u Republici Srpskoj zarađuje 3.000 KM mjesečno ili više.
Preostalih 99% lica su ostvarila u prosjeku oko 584 KM mjesečno u 2014.
1% najbogatijih je zaradilo koliko i 139.000 lica (42% svih lica koja ostvaruju dohodak).
Najbogatija 23 lica (od kojih je svaki imao godišnji dohodak veći od 1 milion KM) je zaradilo koliko i 76.700 lica (23% svih lica koja ostvaruju dohodak);
Najviši godišnji dohodak u RS u 2014. godini je iznosio 10,9 miliona KM (nakon plaćenog poreza).
Najznačajniji izvor dohotka za 99% lica je bilo zaposlenje, a za 1% najbogatijih dividende i udjeli u dobiti zajedno su značili više od zaposlenja.
Podaci Ankete o potrošnji domaćinstava govore da je u BiH nejednakost po osnovu dohotka (koji uključuje sve prihode od rada ili imovine, penzije, socijalne transfere i doznake) veća od nejednakosti po osnovu potrošnje, što ukazuje na postojanje značajne neformalne ekonomije i/ili na određene greške u mjerenju. Takođe, nejednakost u BiH se povećala u „postdejtonskom“ periodu.
Zanimljivo je napomenuti kako je iz istraživanja vidljivo da ljudi u BiH više troše nego što zarađuju.
Ovaj nesrazmjer potrošnje potvrđuju podaci o ukupnom prosječnom dohotku od 316 KM i ukupnoj prosječnoj potrošnji od 501 KM, što ukazuje da je ukupna potrošnja u Bosni i Hercegovini u prosjeku za 58,6 % veća od ukupnog dohotka.
Ognjen Đukić iz GEA-a je jedan od autora istraživanja.
Kaže za BUKU kako rezultati istraživanja pokazuju da je BiH u samom vrhu Evrope kada je u pitanju ekonomska nejednakost njenih građana, te da ova nejednakost vjerovatno ima rastući karakter.
“I u BiH je prisutan fenomen koncentracije dohotka, a tako i bogatstva, u rukama malog broja građana, dok je evidentan nedostatak snažnije „srednje klase“. Moja pretpostavka je, mada se ovo istraživanje time nije bavilo, da je i postojeći srednji sloj dobrim dijelom vještački iskreiran kroz javni sektor. Drugim riječima: vrijeme je da realnosti pogledamo u oči”, tvrdi Đukić.
A realnost je sve okrutnija. A stomaci sve prazniji….