15. januara svake godine u SAD-u se slavi dan Martina Luthera Kinga, nacionalni praznik. King je rođen istog datuma 1929. godine. Poznat je u SAD-u, ali i širom svijeta kao predvodnik u borbi afroamerikanaca protiv segregacije. Djelovao je u okviru šireg Pokreta za građanska prava (The civil rights movement). Pokret se izborio za okončanje rasno segregacijskih i diskriminirajućih zakona u SAD-u i osigurao zaštitu prava glasovanja za afroamerikance.
King je najpoznatiji po govoru “Imam san” (I have a dream) kojeg je izrekao tokom marša na Washington ispred spomenika predsjedniku Lincolnu. U govoru je veličao međurasnu i međuljudsku harmoniju.
Nove borbe za Kinga
U godinama koje su uslijedile nakon pobjeda Pokreta u vidu donošenja antisegregacijskih Zakona (Civil Rights Act of 1964 i Voting rights Act,1965), Martin Luther je sve više pažnje posvećivao klasnom pitanju. Uvidio je da zagarantovana prava afroamerikancima ne znače stvarnu jednakost u uslovima izrazite ekonomske nejednakosti. “Koja je korist od prava da sjediš u restoranu, ako ne možeš priuštiti da kupiš hamburger?”, citat je MLK-a učestao na internetu.
Borba više nije imala za cilj osnaživanje isključivo afroamerikanaca već i siromašnih bijelaca te siromašnih pripadnika svih rasnih skupina.
Protivljenje ratu u Vijetnamu
King je javno postavljao pitanja prioriteta američke politike i uspoređivao velika trošenja iz budžeta SAD-a za vođenje rata, naspram malih trošenja usmjerenih na pomoć siromašnim amerikancima.
“Nacija koja iz godine u godinu troši više novca na vojnu odbranu nego na programe ekonomskog uzdizanja se približava svojoj duhovnoj propasti.”, govorio je King.
4.aprila 1967. god. u govoru “A Time to Break Silence” osudio je američko vođenje rata u Vijetnamu. U vrijeme govora samo 9% amerikanaca je dijelilo njegov stav o ovome pitanju.
Dan nakon javno izrečenog protivljenja ratu 168 printanih medija u SAD-u je osudilo novi politički pravac Kinga.
Američki predsjednik Lyndon Johnson nakon što je čuo za govor o Vijetnamu je navodno rekao: “Šta mi radi taj prokleti crnčuga propovjednik?
Marš siromašnih i ubistvo MLK-a
Martin L. King je radio na organiziranju Marša siromašnih na Washington koji se trebao održati u proljeće 1968. po uzoru na raniji Marš na Washington iz 1963. god. Bio je to dio šire kampanje koja je imala za cilj postizanje većeg stepena ekonomske jednakosti.
Sam marš nije doživio. Tačno godinu dana nakon govora u kojem je kritikovao rat u Vijetnamu 4.aprila 1968. ubijen je u Memphisu, gdje je boravio radeći na organiziranju komunalnih radnika u državi Tennessee.
Činjenice o ubistvu nikada nisu razjašnjene. James Earl Ray, osuđen za ubistvo je uporno negirao svoju odgovornost za zločin. Članovi porodice King vjeruju u njegovu nevinost te smatraju državne agencije i predsjednika Lyndon Johnsona odgovornim za ubistvo.
Marš siromašnih je ipak održan i bez Kinga pod vodstvom Corette Scott King njegove supruge. Učesnici su u okviru protesta razvili šatore u Washingtonu, koji su trebali biti mjesto organiziranja daljnjih akcija. Isti su nasilno uklonjeni 6 sedmica kasnije.
Naslijeđe
MLK je najviše poznat u svojoj zemlji i ostatku svijeta po borbi za prava obespravljene afroameričke manjine.
Njegova klasna borba, protivljenje američkom imperijalizmu iako im je posvetio zadnje godine života ostaju uglavnom prešućene.