Tageszeitung iz Berlina u tekstu Ericha Rathfeldera pod nazivom "Opasna igra Zagreba sa BiH", koji u cjelosti prenosimo, piše:
"Hrvati u BiH imaju u susjednoj Hrvatskoj prominentne zagovornike. I premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pokušavaju mjesecima posebno u Briselu da u centar diskusije stave "potlačene Hrvate". Po njihovim riječima Hrvati u BiH nemaju ista prava kao drugi konstitutivni narodi. Oni moraju da se bore za očuvanje svog identiteta, pri tome ih izborni sistem dovodi u jako nepovoljan položaj.
HDZ – vladajuća stranka u Hrvatskoj a prije svega njen ogranak u BiH glasno traže reviziju izbornog zakona. Ustavni sud im je 2017. čak i dao pravo, međutim ta presuda je u suprotnosti sa poimanjem prava Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. HDZ smatra da je u nepovoljnom položaju jer u Federaciji BiH svi građani, dakle i Bošnjaci, smiju birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH. S obzirom da je na taj način u Predsjedništvo BiH izabran Željko Komšić koji je Hrvat lijevo-liberalne orjentacije, glavni kandidat nacionalističke desnice Dragan Čović ostao je praznih ruku.
To je ponukalo vladu ali i predsjednicu susjedne države Hrvatske da krene u diplomatsku ofanzivu. U to spada i dovođenje u pitanje postojanje Bosne i Hercegovine. Sve otvorenije konzervativni i desno-radikalni političari u Hrvatskoj i BiH traže „treći entitet". Pored Republike Srpske, kojom vladaju Srbi, sada bi po mišljenju Hrvata trebalo podijeliti i Federaciju BiH: teritorije na kojima dominiraju Hrvati trebalo bi po njihovom mišljenju odvojiti i formirati entitet „Herceg Bosnu".
Paradržava „Herceg Bosna" postojala je još za vrijeme rata od 1992. do 1994. Tadašnje rukovodstvo pod ultradesničarskim predsjednikom Mate Bobanom željelo je da, kao i Radovan Karadžić sa srpske strane, podjeli BiH. I Hrvati su tada počeli sprovoditi etničko čišćenje, zbog čega je njihovo cjelokupno rukovodstvo osuđeno u Hagu na dugogodišnje zatvorske kazne.
Hrvatska isto kao i Srbija, kako se pribojavaju mnogi, teži teritorijalnoj podjeli BiH. Prema riječima pisca, režisera i socijaldemokrate iz Sarajeva Gradimira Gojera, koji se kao i Željko Komšić svrstava u Hrvate i to – po samodefiniciji – iz tabora nenacionalista, HDZ se sve više razvija u nazadnu, desno-radikalnu snagu. HDZ pokušava rehabilitirati ne samo zločine proteklog rata već i zločine hrvatskih fašista – ustaša iz 2. Svjetskog rata.
Hrvatska desnica osjeća se okriljena, jer status Hrvatske kao članice EU može koristiti kako bi podržala nacionalističke snage u BiH. Ali i zato što može računati sa podrškom Mađarske i Poljske.
"Nakon uspješnog Svjetskog prvenstva u fudbalu djeci je dozvoljeno da u ustaškim uniformama javno koriste ustaški pozdrav „Za dom spremni". Sportski uspjeh koristi se za „ustašizaciju" društva, kaže Gojer i dodaje da se mladi odgajaju da mrze druge.
Na posljednjim izborima 7. oktobra su lijevo orjentisane, nenacionalističke partije u bošnjačkim i etnički miješanim sredinama dobile prevlast. Tako je antinacionalistička Naša stranka na užem području Sarajeva najjača politička partija.
Stoga je hrvatskim nacionalistima postalo teže da sprovode svoju politiku koja za cilj ima podjelu stanovništva, nada je koja se čuje iz diplomatskih krugova u Sarajevu", piše Tageszeitung iz Berlina.
Erich Rathfelder je dugogodišnji dopisnik lista Tageszeitung iz Berlina za područje jugoistočne Evrope. Studirao je istoriju, političke nauke i filozofiju na Univerzitetu Ludwig Maximilian u Minhenu i Slobodnom univerzitetu u Berlinu. Nakon zabrane ulaska u DDR i zemlje bivšeg Varšavskog pakta, 1987. je počeo izvještavati sa Balkana, između ostalog o ratovima u Sloveniji i Hrvatskoj a potom i o ratu u BiH. 1997. pratio je događaje na Kosovu. 1998. ga je vlada u Srbiji proglasila nepoželjnom osobom, nakon čega je morao napustiti Kosovo. Nakon rata na Kosovu ta zabrana je ukinuta. Rathfelder živi i radi kao slobodni novinar u Sarajevu i Splitu.
Izvor: Deutsche Welle