Internet (International network) je složena globalna mreža ljudske komunikacije i transmisije1, nastala spajanjem dostignuća informatike, telekomunikacija i audiovizualnih medija, kao izraz razvoja civilizacije, na koju, usljed multipliciranja mogućnosti komuniciranja, edukacije i zabave, te eksponencijalnog rasta broja korisnika vrši bitan povratni utjecaj. Internet je kompleksan i višeznačan društveni i tehnološki fenomen, koji je već proizveo revolucionarne pomake u daljem napretku tehnologije, transfera znanja, ubrzao proces mondijalizacije i globalizacije2, kroz komunikacijsku povezanost i dostupnost bilo koga bilo čemu, bilo gdje, bilo kada, i bilo kako,3 stvorio pretpostavke za dalju demokratizaciju društva, odnosno globalne zajednice.

Novi mediji4 u odnosu na tradicionalne, čine slabom nekadašnju jaku vezu između fizičkog i društvenog prostora, čime je informacioni suverenitet država-nacija potpuno izgubio na značaju. U relativno kratkom vremenu informacija je, od nusproizvoda u industrijskom društvu – postala ključni proizvod i najkurentnija roba u informatičkoj zajednici, koja se i sama počela razvijati u zasebnu granu.5 Iako sama nematerijalna – informacija je postala najtraženiji proizvod digitalnog društva. Novi mediji, ovu prednost informativne epohe uspješno koriste, postajući na taj način veliko svjetsko tržište, globalna burza ideja, informacija, ali istovremeno - moći i novca.6
KARAKTERISTIKE INTERNETA
 

Internet, usljed brojnih i bitno drugačijih mogućnosti, u odnosu na doseg tradicionalnih medija, karakterizira slijedeće:

    * globalizacija – komunikacijska mreža raširena po cijelom svijetu učinila je internet istinskim globalnim medijem, a svoje korisnike smjestila u centar globalnog sela,
    * mondijalizacija – neprekinutim komunikacijskim tokom posredstvom chata, e-maila, mailing lista, use neta, irc, foruma, stvorila je pretpostavke da svaki učesnik u komunikaciji, bez obzira na prostorne i vremenske koordinate, može biti ravnopravan učesnik u dijalogu ili polilogu o svim bitnim svjetskim pitanjima, ali i da lokalna pitanja, usljed takvog komunikacijskog toka – mogu postati svjetska,
    * interaktivnost – brzina izmjene informacija usljed ogromne propusne moći komunikacijskog kanala, omogućila je svakom učesniku u komunikaciji trenutnu reakciju na ponuđenu informaciju, i gotovo trenutni  feed back,
    * komunikabilnost – internet je jedini medij koji omogućava istovremeno dijalog i polilog, odnosno sva tri oblika komunikacije: interpersonalnu, organizacijsku i masovnu, čime javna kompjuterska mreža vrši upliv u privatnost korisnika, ali mu kroz mogućnost individualnog izbora sadržaja, kakav nije imao u dosadašnjem toku historije, omogućava veći stupanj autonomnosti,
    * virtualna javnost – kao posve novi oblik javnosti karakterističan isključivo za internet, koji joj omogućava vođenje diskusije u kontinuitetu, sa visokim stupnjem interaktivnosti i brzom razmjenom stavova,
    * demokratičnost – koja se ogleda prije svega u raspodjeli inteligencije između izvora informacije i recipijenta, odnosno u mogućnosti da svaka informacija, ideja, stav, ili argument ima jednake šanse u javnom diskursu,
    * multimedijalnost – korištenjem svojstava konvergencije moguće je istovremeno kombinirati živu sliku, zvuk i tekst, odnosno različita svojstva tradicionalnih medija koristiti u jednom, potpunije i efikasnije nego na TV,
    * sveobuhvatnost – utemeljena u obilju informacija iz različitih oblasti znanja i djelovanja na Web-u, otvorenom za sve one koji žele nešto više saznati, ili plasirati nova znanja i informacije,
    * hipertekstualnost – svojstvo koje omogućava stalno dopunjavanje i provjeru postojećih informacija, te uvid u obilje informacija koje su u vezi sa osnovnom informacijom koja je predmet interesiranja,
    * jednostavnost – korištenje interneta je vrlo jednostavno, čime se anuliraju limitiranosti obrazovne, starosne, ideološke, religijske, nacionalne, spolne i svake druge datosti ili opredijeljenosti,
    * progresivnost – koja se ogleda prije svega u napretku koji svim korisnicima interenta nudi dostupnost obilja znanja i informacija, a njihov brz protok i razmjena iniciraju nova znanja i nove informacije usmjerene ka progresu,
    * neograničenost – internet je neograničen spram uključivanja potencijalnih korisnika, a istovremeno nema ograničenja spram mogućnosti teritorijalne, brojčane i sadržinske ekspanzije,
    * sveprisutnost – internet je svojom dostupnošću i korisnošću ušao u našu privatnost i svakodnevicu, koja se ne tiče samo novih saznanja i razmjene informacija, već i mnoštva praktičnih pogodnosti, da ga je već nemoguće izbjeći, i svakim danom postajat ćemo sve više “osuđeni” na internet,
    * dualnost – internet ima mogućnosti centralne kontrole informacija, ali nudi i prostor za ostvarenje individualne autonomnosti, što implicira dualnost: centralizacija/decentralizacija, globalno/pojedinačno, privatno/javno, virtualno/realno, nadzor/sloboda i sl.,
    * kontroverznost – internet je u svom fantastično brzom razvoju ponudio sve dobro, a čini se i gotovo sve loše, te se usljed te ekspanzije još uvijek ne mogu sagledati sve potencijalne negativnosti, poput zloupotreba, pornografije, novih oblika kriminala i terorizma, povrede privatnosti, prisluškivanja, plasiranja lažnih informacija, neetičnosti,
    * zloupotreba - internet je medij slobodnog pristupa i slobode komuniciranja, koje se svakodnevno zloupotrebljavaju na različite načine. Najdrastičnije to čine hackeri,7 čije  agresivno djelovanje zna uzrokovati pravi virtualni rat8 na internetu.
    * neizvjesnost – koja se obiljem informacija plasiranih na internetu smanjuje na najmanju moguću mjeru u vezi sa postojećim znanjima i informacijama, ali istovremeno raste u vezi sa prognozama dalje sudbine interneta i njegovih korisnika (neposrednih i posrednih što je zapravo cijelo čovječanstvo);

INTERAKTIVNOST  INTERNETA
 

Uvođenje računara u proces ljudske komunikacije, označio je bitno drugačiju formu komuniciranja, koja predstavlja svojevrstan izazov tradicionalnom poimanju vremena i prostora, ali i dosadašnjem dominantnom modelu masovnog komuniciranja. Stvaranje kompjuterskih mreža, i konačno Mreže svih mreža – interneta, omogućilo je novi vid komuniciranja, umjesto linearnog – interaktivno komuniciranje.

Interaktivnost je omogućila raspodjelu inteligencije između predajnika i prijemnika, i time izborila viši stupanj međuovisnosti i ravnopravnosti između komunikatora i komunikanta. Upravo je interaktivnost, jedna od najvažnijih karakteristike interneta, koja je, prema shvaćanju teoretičara novih medija, odigrala presudnu ulogu u prihvaćanju i rastu interneta kao globalne mreže ljudske komunikacije. Zapravo je interaktivnost conditio sine qua non funkcioniranja interneta. Globalna mreža ljudske komunikacije ne može funkcionirati ukoliko komunikator nije ujedno i komunikant, odnosno, ako onaj koji emitira nije spreman i da prima informacije. Ako ne bi bilo interakcije, onda ne bi bilo ni komunikacije unutar Mreže. Internet je negacija jednolinijskog hijerarhijskog komuniciranja.

Svi sadržaji internet komunikacije su interaktivni u većem ili manjem omjeru, i spram stupnja objektivnosti možemo izvršiti njihovu slijedeću podjelu:

Nizak stupanj interaktivnosti, ali nikako zanemariv, ispoljen je u sadržaju Weba - jedinstvenog hipertekstualnog sustava organizacije, generiranja i distribucije informacija, ali i e-mail-a (elektronske pošte). Web je medij najdinamičnijeg rasta u povijesti komuniciranja9 koji omogućava povezivanje različitih sadržaja iz različitih simboličkih sustava. Korištenjem elektronske pošte (e-mail) pružena je mogućnost svakom korisniku interneta da zatraži informacije, od bilo koga, u bilo koje vrijeme i na bilo kom kraju svijeta. Osim toga, posredstvom interneta moguće je ostvariti visok stupanj interaktivnosti između tradicionalnog mass medija, odnosno redakcije, ili novinara, sa svojom publikom, odnosno čitateljima, slušateljima, ili gledateljima.

Dijelom viši stupanj interaktivnosti ispoljen je u procesu pretraživanja Online baza podataka.10 Online je zapravo interaktivna, izravna i simultana komunikacija između dva kompjutera ili dva informacijska sistema za čije je funkcioniranje neophodan komunikacijski kanal. Taj komunikacijski kanal uspostavlja se posredstvom interneta koji je po svojoj strukturi Online sistem, odnosno mreža brojnih mreža. Odnos između korisnika interneta koji pretražuje online bazu podataka i kompjutera na kome je pohranjen sadržaj baze je interakcijski, i odvija se pomoću strategije pretraživanja11 koja definira i opisuje informacijski problem. Interaktivnost Web siteova interneta i online baza podataka ostvarena je hipertekstom12, koji nas meta jezikom13 i sistemom znakova upućuje na obilje dodatnih informacija u vezi sa predmetom našeg interesiranja, bez obzira da li se radi o osobi, instituciji, pojavi, događaju ili nekom proizvodu. Hipertekst se intenzivno razvija u hipermediju – digitalni informativni prostor koji nije ograničen trima dimenzijama, u kome se jedna informacija povezuje sa svim dodatnim relevantnim informacijama, argumentima i osobama koje ih zastupaju.14

Viši stupanj interaktivnosti internet tehnologija komuniciranja ostvaren je u komunikacijskim sustavima Mailing list, USENET, IRC. Mailing list, odnosno elektronska distribucija e-mail poruka u vezi sa temom koja je od interesa za veći broj korisnika interneta, funkcionira na principu slanja svih poruka pristiglih na adresu mailing liste svim pretplatnicima. Svaki učesnik u komunikaciji Mailing list može biti izvor informacije, saznanja, ili stava. USENET je zasnovan na tematski određenoj komunikaciji news grupa, i svojevrstan je forum javnih poruka koje su u vezi sa unaprijed profiliranim sferama interesiranja, odnosno tematskim oblastima. news grupe (News groups) mogu obuhvaćati manji broj učesnika (lokalne) ili veći (svjetske) a komunikacija unutar i između njih može biti moderirana ili nemoderirana. IRC posredstvom internet hostova omogućava da se ovisno o temi i kanalu komuniciranja, svi učesnici u komunikaciji u realnom vremenu uključe u polilog.

Najviši stupanj interaktivnosti moguće je ostvariti na chatu i u okviru foruma. Chat nije tematski profiliran, i zapravo je svojevrsna pričaonica u kojoj je moguće uspostaviti kontakt sa svakim korisnikom chat komunikacije u realnom vremenu. Za razliku od chat-a, forum je tematski profiliran sa uglavnom stalnim učesnicima u diskusiji, u koju se bez ikakvih ograničenja, u svakom trenutku mogu uključiti novi učesnici forumske rasprave. Forum je posebno značajan, jer svaki učesnik u diskusiji može postati subjekt tematizacije, odnosno nametnuti temu koja će zainteresirati ostale posjetitelje foruma, i na taj način pokrenuti diskusiju. Nadalje, svaki učesnik u forumskoj raspravi naizmjenično je, ovisno o dinamici komunikacije, u ulozi komunikanta ili recipijenta.

Interaktivnost kao jedno od ključnih obilježja ljudske komunikacije, preduvjet je za javno rezoniranje, odnosno formiranje stavova javnosti. Interaktivnost, naime osigurava mogućnost selektiranja informacija, odbacivanje nerelevantnih i nezanimljivih, ali istovremeno i prodiranje u pojašnjavajući kontekst relevantnih informacija. Ako je javnost salona i kafana s početka modernog doba zbog dominantnosti umjetničkih i društvenih tema, i karakterističnog elitizma bila nazvana - literarnom, onda se javnost u okviru foruma zbog mogućnosti vođenja diskusije u kontinuitetu, sa karakterističnom interaktivnošću i brzom razmjenom stavova može nazvati novom (internet) ili virtualnom javnošću. Virtualna javnost se na međunarodnom planu brže formira u prostoru cyberspacea, nego u stvarnom svijetu gdje se komunikacija odvija posredstvom tradicionalnih formi (pismo telefon, fax), i pod utjecajem tradicionalnih- masovnih medija komuniciranja. Virtualna javnost je ne samo mnogo mobilnija od tradicionalne, već je, usljed brzine i broja učesnika u diskusiji, mnogo rezolutnija u svojim stavovima. No, da li će u većoj mjeri biti spremnija na društvenu akciju, pitanje je na koje ćemo još morati pričekati odgovor. Naime, usljed prostorne neodređenosti, za sada nije demonstrirana sinkroniziranost društvenih akcija globalne javnosti u realnom prostoru. Virtualna javnost egzistira u virtualnoj realnosti, odnosno virtualnom prostoru cyberspacea, dok je tradicionalna javnost vezana za realan – lokalni, ili nacionalni prostor.15 Interaktivnost internet komunikacije u funkciji je poticanja javnog diskursa o relevantnim pitanjima bilo lokalne, ili globalne zajednice, i konačno u funkciji demokratizacije, kako tradicionalnih masovnih medija, tako i društva u cjelini.

ZAKLJUČAK

Razvoj informacionih tehnologija, stvaranje kompjuterskih mreža, a posebno “mreže svih mreža” – interneta omogućili su novi način komuniciranja, koji karakterizira interaktivnost, kao differentia speciffica novih u odnosu na tradicionalne medije masovnog komuniciranja. Taj novi vid interaktivnog komuniciranja, svojim je mogućnostima učinio anakronim dosadašnji dominantni liberalno-demokratski model linearnog komuniciranja, i započeo sa ostvarenjem mogućnosti ljudske komunikacije koja prevazilazi ograničenja koja su prostor i vrijeme, do sada nametali tradicionalnim načinima i dominantnim medijem komuniciranja. Multipoint struktura interneta omogućila je nelinearan i nehijerarhijski pristup brojnim izvorima informacija u različitim dijelovima svijeta, ali i direktnu komunikaciju svih korisnika Mreže. Time je pojedinac dobio šansu da ulogu pasivnog recipijenta u hijerarhijskom, uglavnom jednosmjernom modelu komuniciranja, sada zamjeni ulogom aktivnog učesnika u komunikacijskom procesu, bilo kao komunikator, ili komunikant, ovisno o svojoj intenciji.

S obzirom na karakter društvene komunikacije kao neprekinutog i dinamičnog procesa, koji nema ni početnu ni završnu fazu i na prihvaćanje stajališta da je javno mnijenje  u osnovi komunikološki pojam , te s tim u vezi da je medij ono što preobražava iskustvo u spoznaju, odnosno da sredstva komunikacije određuju osnovne parametre oblikovanja i razvoja društva, možemo zaključiti kako internet, kao novi medij, bitno drugačijih i većih mogućnosti komunikacije, može postati dominantan medij komunikacije digitalnog društva koje je počeo uspostavljati, i da će zbog svoje interaktivnosti  imati veliki utjecaj na javno mnijenje i ukupnu  demokaratizaciju  zajednice.