PRETRAGA        KONTAKT
Naslovna
Uvodna riječ
Impressum
Kontakt
BiH
Društvo
Intervju
Kultura
Ljudska prava
Mediji
Mladi
NVO
Putopisi
Seksologija
FORUM
CHAT
BLOGS
GALERIJA





MEDIJI01.12.2008 / 20:17

Dejan Polimac  03.03.2006.
8. mart

KOMENTARI ČITALACA

Ime: *
E-mail:
Komentar: *
Unesite broj prikazan na slici: *
   


Ukupno 1 komentar za ovaj članak. Datum zadnjeg komentara: 30.11.2008. 09:53
 ime: Clara Zetkin   e-mail: nepoznat   datum: 08.03.2006. 15:15

Clara Zetkin

Onaj tko želi dopustiti da kapitalisti tlače radnike, dopustit će i da muškarci tlače žene, a one će ostati potlačene sve dok ne budu ekonomski neovisne, rekla je Clara Zetkin, jedan od najvećih boraca u oslobađanju ženskog glasa
Clara Zetkin, rođena Eißner, pamtit će se kao hrabra njemačka revolucionarka i članica međunarodnog radničkog pokreta pod čijom se kapom uspješno borila protiv licemjerne diskriminacije.

Rođena je u selu Wiederau 1857. godine u vrijeme lavine ženskih prosvjeda na europskom tlu. Sredinom 19. stoljeća različite ženske udruge spajaju svoje snage, stvaraju parole, podmeću požar u praznim zgradama, razbijaju prozore u javnim ustanovama, završavaju u zatvoru, čak i žrtvuju život kako bi se pobrinule da se čuje i ženski glas.

Ipak, trebalo je proći puno godina glasnije borbe do trenutka kad će žene uživati pravo glasa kakvo su imali muškarci. Clara Zetkin već je u mladosti pokazivala borben duh i rušila ograničenja zbog kojih žena dugo nije mogla stati uz bok muškarcu, pa je tako i jedna je od prvih žena u Njemačkoj kojoj je bilo dozvoljeno raditi kao učiteljica.

U Leipzigu je naišla na plodno tlo za ostvarenje svojih ideja družeći se s mladim ruskim intelektualcima istomišljenicima, među kojima je pronašla i životnog suputnika Osippa Zetkina za kojeg se, kako bi zadržala njemačko državljanstvo, nikad nije udala.

Socijalističkom pokretu u Njemačkoj prišla je još 80-ih, ali su se u to doba nastojanja socijaldemokracije smatrala štetnima po društvo. Zabranjen je socijaldemokratski tisak, organizacije i sindikati, pa je Zetkin ubrzo morala emigrirati i djelovati unutar proleterskih organizacija u drugim gradovima Europe.

Obitelj Zetkin veći je dio života provela u Parizu na rubu egzistencije, a preživjeli su isključivo zahvaljujući solidarnosti prijatelja koji su također bili angažirani u socijalističkom pokretu. Tih se godina Clara afirmirala kao novinarka i prevoditeljica, upoznala se s vođama međunarodnog pokreta radnika, usvojila marksističke principe i pojačala politički apetit.

Iako je u tom razdoblju bila profesionalno aktivna i moćna, istovremeno je privatno bila potpuno nemoćna boreći se za život bolesnog i nepokretnog supruga koji umire 1889. godine.

Rosa Luxemburg i Clara Zetkin


Važni povijesni datum s kojom se povezuje lik i djelo Clare Zetkin upravo je 8. ožujak ili Međunarodni dan žena. Naime, u Kopenhagenu 1910. godine socijalističke organizacije iz cijelog svijeta sastale su se na međunarodnoj konferenciji Socijalističke internacionale na kojoj je Clara Zetkin predložila da se Međunarodnim danom žena obilježi štrajk američkih tekstilnih radnica iz 1857. godina.

Osim što je progovarala o jednakosti političkog prava, Clara Zetkin zalagala se za jednakost odgovornosti u odgoju djece: Kako muškarac i žena pripadaju jedno s drugim pri stvaranju djeteta, tako jedno s drugim pripadaju i pri odgoju djeteta, jer odgoj je drugo stvaranje djeteta i u mnogo slučajeva i važniji dio stvaranja djeteta, a kasnije čovjeka. S tim u vezi htjela bih sasvim jasno naglasiti dužnost roditelja da svoje djevojčice i dječake ne odgajaju s predrasudama koje kažu da postoje poslovi koji su nedostojni muškarca, ali odgovaraju ženama. Djevojčice i dječaci trebaju obavljati sve poslove koje za njih donosi domaćinstvo s jednakom spretnošću i zadovoljstvom.

Iako posljednje godine života Clara Zetkin provodi u Moskvi u mučnoj političkoj izolaciji kao gorljiv Staljinov protivnik, ostala je politički aktivna do svoje smrti i zapamćena kao ikona divljenja i hrabrosti.
najnovije sa foruma
tema: Gregorian i Lukač optuženi
forum: Društvo
komentara: 0
tema: Mafija će zavladati Balkanom
forum: Ljudska prava
komentara: 0
tema: Sud nadležan po tužbi Hrvatske
forum: Ljudska prava
komentara: 0
tema: Policija pretukla djevojke
forum: Ljudska prava
komentara: 0
tema: U spomen Srđanu Aleksiću
forum: Mladi
komentara: 0
preporuka top 5
Kolumna: Društvo
Oslo i pišanje
Kolumna: Društvo
Komparativna teorija multietničnosti
Kolumna: Ljudska prava
Diznilend Vs Dodolend
Kolumna: NVO
Javni govor
Kolumna: Kultura
Psovka - drevna mudrost Istoka
  ostali autori...
Da li je građanska BiH moguća?
da, moguća je
ne, nije moguća
ne interesuje me
   
   prošle ankete