|
| LJUDSKA PRAVA | 01.12.2008 / 22:14 |
Vanja Šušnjar 06.11.2005.
Lov na vječtice - Progon neistomišljenika
:: komentari (1) :: štampanje ::
Da li ste nacista? Zamislite da krećete na put iz Lisabona do Moskve koji traje sedam dana i treba da dijelite spavaći kupe sa još tri osobe. S kojima od navedenih putnika biste najradije putovali, odnosno sa koja tri nikako ne biste željeli dijeliti kupe ?
-Talijanski DJ koji izgleda bogato.
-Afrikanka koja prodaje kožne proizvode.
-Mladi umjetnik koji je HIV-pozitivan.
-Rom iz Mađarske upravo pušten iz zatvora.
-Baskijski nacionalista na službenom putovanju u Rusiju.
-Slobodoumni Albanac koji se vraća sa seminara o ljudskim pravima iz Norveške.
-Mlada djevojka iz Turske, odličan student, pozira erotskim časopisima.
-Njemački reper s alternativnim načinom života.
-Slijepi pijanista iz Austrije.
-Ukrajinski student koji se ne želi vratiti kući.
-Rumunka srednjih godina, bez vize, s jednogodišnjim djetetom u naručju.
-Nabildana Holanđanka feministički nastrojena.
-Švedski skinhed pod uticajem alkohola.
-Crnac iz Liberije, košarkaš u Grčkoj.
-Srpski vojnik iz Bosne.
-Razbijač iz Belfasta koji očigledno ide na fudbalsku utakmicu.
-Nespretni novinar iz Danske, na putu za Kosovo.
-Poljska prostitutka iz Berlina.
-Francuski seljak koji govori samo francuski, s korpom smrdljivog sira.
-Kurdski izbjeglica koji 'ivi u Njemačkoj, na povratku kući iz Libije.
-Predebeo švajcarski bankar na poslovnom putovanju.
-Sveštenik, nastavnik u muškoj školi u Britaniji, osumljičen za zlostavljanje djece.
-Dizajner iz Italije, homoseksualac, neženja, pristalica liberalne partije.
-Hendikepirani Palestinac u pratnji zgodne medicinske sestre.
-Brbljiva gospođa iz Belgije na putu za Kinu.
Rješenje testa saznaćete ako nastavite čitati tekst. | Kako predrasude uz to prate i ekstremno negativna osjećanja tako djeluju i na ponašanje koje pojačava osuđivanje, potcjenjivanje, neprijateljski stav i podstiče na aktivnosti protiv pripadnika prema kojima postoji predrasuda. |
Svi smo mi skloni da osuđujemo ljude bez prethodnog upoznavanja, a stvaranje pretpostavki je lako i uobičajeno. No, da li ste se ikad zapitali koliko je lako procijeniti prijatelje ili koliko je lako krivo prosuditi strance? Sudovi doneseni bez prethodnog rasuđivanja, logički neosnovani, praćeni intenzivnim emocijama nazivaju se predrasudama. Predrasude su vrsta stavova kojima nedostaje opravdanost, a koje se bez obzira na to uporno održavaju i otporne su na promjene. To su šeme pomoću kojih bolje razumijevamo stvarnost. Tamo gdje stvarnost ne odgovara predrasudi našem umu je lakše izmijeniti pravo stanje stvari, nego predrasudu. ("Sve žene su kurve"). Ponekad ih nesvjesno upijamo, ali one su odnekud proizašle i imaju mnoge namjene. One nam takođe pomažu kod nepotpunih informacija: Jelena je ugledala kamion sa sladoledom, sjetila se novca koji je dobila za rođendan i otrčala je kući. Da li će vaša pretpostavka ostati ista ako riječ novac zamijenimo sa pištolj?
Iznošenje tvrdnji i uvjerenost u njihovu tačnost iako nisu potkrijepljene činjenicama niti zasnovane na argumentima, nego su donesene bez prethodnog provjeravanja njihove tačnosti i bez prethodnog razmišljanja o tome nejčešće ima negativan odnos. Kako predrasude uz to prate i ekstremno negativna osjećanja tako djeluju i na ponašanje koje pojačava osuđivanje, potcjenjivanje, neprijateljski stav i podstiče na aktivnosti protiv pripadnika prema kojima postoji predrasuda. Isto tako vrlo je lako stvaranje zatvorenog kruga, jer budući da se stvaraju prije ili mimo posjedovanja objektivnih podataka o objektu stava, a potkrijepljene ponašajnom komponentom naravno da će prouzrokovati svoju potvrdu pri čemu će naš stav čak biti pojačan. Na primjer, ukoliko se vi prema nekome koga ne poznajete, a za koga vjerujete da je ovakav ili onakav ponašate u skladu sa svojim uvjerenjem da takva osoba npr. nije uopšte vrijedna da boravi u vašem prisustvu, a kamoli da razgovara sa vama i sl. naravno da će se ta ista osoba, vjerovatno zbunjena, ponašati hladno, prgavo, odbrambeno, tj. onako kako vi očekujete što će onda samo opravdati vaše mišljenje o njoj, koje će se potom održati i možda manifestovati u nekom gorem vidu.
Predrasude su rezultat pogrešne i generalizovane ocjene, a uz sve to prilično su krute, nefleksibilne, otporne prema podacima. Stečene socijalnim učenjem, održavaju dosljednost, ekstremnost, usklađenost, snagu. Ohrabruju diskriminatorske postupke što opet predstavlja društvenu štetnost. Uslijed odstupanja od racionalnosti, predrasude krše pravednost, negiraju humanost, nepoštuju ljudsko dostojanstvo. Najopasnije su rasne i etničke predrasude ("Bosanci su glupi. Crnogorci su lijeni. Crnci su prljavi."). Iako su teško promjenljive i gotovo ih je nemoguće iskorijeniti, važno je biti svjestan da ih posjedujemo.
Uporedo sa predrasudama javljaju se i stereotipije. Stereotipije su rasprostranjena uvjerenja ili misli o određenoj ljudskoj zajednici kojima isto tako pojednostavljujemo stvarnost. "Oni su takvi i tačka!" (npr. ovi su lijeni, oni opasni, i sl). Upotrebljavamo ih da bismo opravdali svoje greške. Ili, s druge strane, pomoću njih jačamo sebe, ističemo superiornost koristeći predrasude o vlastitoj grupi. Pomažu nam za dobar osjećaj o sebi ili omalovažavanje drugih u kojima vidimo opasnost i prijetnju. Stereotipije se temelje na predodžbama usvojenim u školi, kroz masovne medije ili kod kuće, a održavaju se generalizovanjem svih onih koji bi s tim mogli biti povezani. U Sjevernoj Irskoj, npr, nenaklonosti između katolika i protestanata su još "s majčinim mlijekom posisane". Drugi su različiti i samim tim neprijatelji- informacije su koje dijete upija još u ranoj dobi što može začeti lanac mržnje, i mišljenje da su to bića niže vrste, neljudskija od njih samih. Stereotipije su rigidni i pristrasni stavovi o nekim osobama i grupama: "Svi profesori su rasijani. Plavuše/policajci su glupe/i." Stereotipije su vjerovanja povezana s određenom grupom ljudi za koje smatramo da imaju određeni niz karakteristika i osobina, s tim da mogu biti i pozitivna: "Talijani su sjajni umjetnici. Crnci su odlični košarkaši."
Postoji više vrsta predrasuda: predrasude kao posljedica usvajanja proširenog pogrešnog shvatanja zbog slaganja sa sredinom ("Djevojke koje izlaze u Kajak su sponzoruše"), predrasude kao posljedica tradicionalnih shvatanja, ponašanja i reagovanja ("Žena treba da rađa, kuha i bude domaćica"), kao produkt intenzivne negativne emocije u ličnim osobinama pojedinca, njihovoj nesigurnosti i nagomilanoj agresivnosti ("Šiptari samo prave djecu"). Uzroci javljanja predrasuda su društveno-ekonomski i kulturni činioci, kao i neizbježni psihološki faktori. Najčešći ih izazivaju ekonomska eksploatacija, kompeticija, teškoće. Potencijalni i aktuelni konflikti, održavanje lojalnosti kroz istoriju (jezik, običaji, kultura), vezanost za grupu su još neki uzroci nastajanja predrasuda. Sklonost generalizacijama i uprošćavanjima, kao i agresivnost kao prirodna reakcija na nezadovoljenje različitih potreba i motiva naročito pomažu njihovom održavanju. Socijalna psihologija navodi više teorija o porijeklu predrasuda, ali bilo da su zasnovane na stvarnim razlikama i realnim suprotnostima osobina, nenaklonostima, neprijateljskom stavu, unutrašnjoj dinamičkoj snazi onih koji imaju predrasude, urođenoj agresivnosti ljudi, fundamentalnoj ljudskoj težnji za moći, frustracijama, tipovima ljudi (anksioznim, nesigurnim, tzv. autoritarnim ličnostima), aktuelnoj situaciji, socijalnim normama i vrijednostima, tradicionalnim grupnim shvatanjima i sl. suština je u tome da ih treba posmatrati kao društvene pojave i karakteristike pojedinca, tačnije kao rezultat borbe za vlast i ostvarivanje različitih želja, ili ublaženja stvorenog osjećanja nesigurnosti i tenzije. Posljedice predrasuda su srodni fenomeni: diskriminacija, ksenofobija, netolerancija, antisemitizam, rasizam, a naročito ih podstiče i održava etnocentrizam.
Diskriminacija je predrasuda u djelovanju koja se očituje u ograničavanju prava najčešće nacionalnim manjinama. Uperena je protiv svake grupe koja je drugačija, čiji su pripadnici uglavnom izolirani, čiji se način života smatra ilegalnim, koji su prinuđeni da žive u nezdravim uslovima, lišeni političkog izjašnjavanja, rade najgore poslove ili su nezaposleni, koji se neprestano vrijeđaju, i sl. Ksenofobija je strah od stranaca: bojim se onih koji su drugačiji jer ih ne znam, a ne znam ih jer ih se bojim. Hrani se predrasudama i stereotipima, premda proizlazi iz nesigurnosti i umišljenog straha koji prelazi u odbacivanje, neprijateljstvo ili nasilje protiv osoba iz drugih zemalja ili pripadnika manjine. Netolerancija (netrpeljivost) je nedostatak poštovanja za tuđe navike i vjerovanja. Očituje se kroz isključenje ili obacivanje ljudi zbog vjere, seksualnosti, pa čak i frizure ili odjeće, i nije im dopušteno djelovati na drugačiji način ili imati drugačija mišljenja. Antisemitizam je kombinacija moći, predrasude, ksenofobije i netolerancije prema Jevrejima. Ovaj oblik vjerske nesnošljivosti vodi do diskriminacije pojedinaca kao i progona Jevreja kao grupe. Najstrašnija manifestacija antisemitizma došla je s Hitlerom i nacističkom ideologijom o rasnoj čistoći. Rasizam se temelji na povezanim uvjerenjima da su ljudske karakteristike, sposobnosti, itd. određene rasom i da postoje superiornije i inferiornije rase. Prihvatanjem ovoga morate vjerovati da postoje različite ljudske rase. Koncept fašističke teorije rasizma naročito je opasan, a posljedice zastrašujuće. Etnocentrizam- vjerovanje da je naša kultura pravi odgovor svijetu- svi ostali nekako nisu normalni. Naše vrijednosti i način života su univerzalni, ispravni za sve, drugi su previše glupi da bi razumijeli očite činjenice. Susreti s pripadnicima drugih kultura mogu pojačati predrasude, etnocentrički pogledi nas zasljepljuju i ograničavaju da vidimo samo ono što očekujemo i želimo. Druge kulture nam se mogu učiniti i egzotične i atraktivne, ali naša obojenost negativnim predrasudama i stereotipima ih odbacuje kao manje vrijedne.
Etničke predrasude do punog izražaja dolaze u ideologiji zvanoj nacionalizam. Inače, treba razlikovati nacionalizam od drugih oblika nacionalne vezanosti. Naime, isključiva vezanost za vlastitu naciju naziva se etnocentrički nacionalizam ili nacionalistički šovinizam. Istaknuta vezanost i nacionalna idealizacija zapravo je umjereni nacionalizam ili patriotizam, dok internacionalizam znači lojalnost cjelokupnom čovječanstvu. Nacionalizam i etničke predrasude manifestuju se u etničkim stereotipijama.
Nije lako boriti se protiv predrasuda, pa ipak vrijedi pokušati, ako ni zbog
čeg drugog onda bar zbog toga da ne budete dio mase kojom se lako manipuliše. Međutim, mnogo je prepreka u ovom ozbiljnom, zahtjevnom i osjetljivom poduhvatu. Donošenje zakonskih propisa protiv manifestovanja predrasuda moglo bi dati pozitivne rezultate. Ali, kako i gdje? U pojedinim američkim državama zakon protiv diskriminacije crnaca uspješno je funkcionisao, dok bi u susjednim isti taj zakon imao svoje nedostatke. Sistematsko informisanje o neopravdanosti predrasuda takođe je jedan od uspješnih načina borbe, ali i on ima svoje propuste. Naime, predrasude najlakše usvajaju djeca u školi ali i putem sredstava informisanja, uspješne medijske propagande aktuelne politike i sl. Nažalost, kad bi se sve to pokušalo odjednom radikalno promijeniti naišlo bi se na posebno snažan otpor pogotovo od strane onih kojima je sve to upućeno. Jer, odbrambeni mehanizam i visok stepen nezainteresovanosti najizraženiji je upravo kod onih tvrdoglavih pojedinaca koji posjeduju najviše predrasuda. Neposredni kontakt sa grupama prema kojima postoje predrasude može biti dvosjekli mač, ali i jedan od najubjedljivijih i najefektivnijih rješenja. Pri ovome samo treba biti dosta pažljiv, oprezan, spreman na sve i nikako ovako nešto raditi nasumice ili po svaku cijenu. Vaspitavanje od strane autoriteta je još jedan od metoda koji se preporučuju u borbi protiv predrasuda jer djeca vjeruju svojim roditeljima, i što nauče u kući nose sa sobom i van kruga porodice. Druge vaspitne i obrazovne institucije takođe imaju jako puno udjela u formiranju ličnosti, a one predrasude usvojene u ovoj dobi vrlo teško se iskorjenjuju.
Bez obzira koji način odaberete, ipak je najbolje krenuti od sebe, jer samo ako ste zadovoljni sobom, imaćete dovoljno razumijevanja i za druge. Prema tome, radite na sopstvenom usavršavanju, jer jednom pronađene ljubav i mir nije teško uputiti ostalima. Srećno !
I ne zaboravite da "Iste stvari ponekad samo izgledaju drugačije!"
P.S. napomena za sve one koji nisu saznali odgovor na uvodno pitanje, odnosno rješenje testa. Postoji još jedan vid konkretne primjene predrasuda, poznat kao najbrutalniji oblik njihovog ostvarivanja, a poznatiji pod nazivom fašizam.
:: komentari (1) :: štampanje ::
[ idi na vrh ]
| |
|
