Prije par dana gledam na TV-u izjavu jednog ministra iz vlade Republike Hrvatske, gdje reče „Hrvatskoj je zaista potrebna Oluja, ali Oluja mozgova u kojima nije bitno kojeg ste roda i kojeg ste spola, koje ste stranačke i vjerske pripadnosti, bitno je samo da imate mozak.“ , bio je to njegovor odgovor na neku polemiku sa predstavnicima crkve. Ta izjava me malo povuče da i ja pomislim pogrešno kako i u BiH mnogi nemaju mozak kako bi takva ista ili slična oluja bila potrebna i kod nas, a onda se trgnem i po ko zna koji put shvatim da nisam u pravu, jer istina je da svi imaju mozak i svi ga koriste. Za šta???, e to je sad jedno sasvim drugo pitanje.
Jedni recimo koriste mozak za prikupljanje raznih informacija o Ceci, te kad se rodila, kad je snimila prvu ploču, koliko je momaka imala, koji broj cipela nosi, koje su boje njeni oči i druge razne informacije. Neki opet drugi prikupljaju informacije o Barceloni, neki treći o Bredu Pitu itd. itd., i takvih na ovim našim prostorima baš ima i previše rekao bih. Dakle nemožemo reći nemaju mozga i ne koriste ga jer je to pogrešno već je ispravno reći svi imaju mozak i koriste ga.
Vrlo često možemo da čujemo a i sam znam upasti u tu zamku pa reći za nekoga „ne zna ništa“, a to je pogrešno. Ako posmatramo ovaj prethodni primjer uvjedećemo da oni posjeduju i neko znanje, oni znaju tačno koliko ima pjesama na nekom albumu od Cece ili kako se zove bivša cura od Breda Pita itd., itd., dakle to je ipak neko znanje i onda je ispravno reći svi imaju neko znanje.
Koliko to znanje koji jedan dobar dio našeg društva ima je funkciji njegovog ličnog ili društvenog dobra, je nešto sasvim drugo, nažalost istina je da velika većina tog znanja nije u funkciji ni ličnog ni društvenog razvoja tj. sam taj pojedinac od velikog djela tog znanja nemože da ima nikakve koristi kad je u pitanju njegova lična efektivnost ni efikasnost.
Dakle da zaključimo ljudi nisu glupi, svi imaju mozak i koriste ga i svi posjeduju neko znanje.
E sad gdje je problem? Problem je u tome što imam vrlo lošu naviku da se mješamo drugima u živote, a to jednostavno nije pošteno složiće te se. Evo jednog vrlo jednostavnog primjera. Da li bi bilo pošteno da sad ja koji ne spadam u grupu „sakupljača informacija“ o Ceci glasam koja je najbolja Cecina pjesma ili nešto slično? Mislim da to nebi bilo pošteno.
Analogno ovome da li je pošteno da neki ljudi koji ne spadaju u grupu „sakupljača informacija“ o političkom sistemu, o organizovanju i funkcionisanju države, ekonomije, pravu, obrazovanju itd. glasaju ko će raditi ove poslove? Naravno da nije pošteno.
Reći će neki ali demokratija je, svi imaju pravo da kažu, da glasaju itd. Slažem se, demokratija je jedno dostignuće koje treba sačuvati, ali naišli smo na problem. Šta sad? Da li trebamo ovdje stati? Ili pokušati naći neka bolja rješenja, raditi neku nadogradnju. Nastaviti dalje na isit način samo uporno daje pogrešne rezultate, jer dok je god sistem takav da neko ko nije završio ni jedan razred škole može izaći na izbore i birati ko će odlučivati kakav nam je sistem obrazovanja potreban, napretka nema uz dužno poštovanje svima.
Postoje li neka rješenja? Da, naravno da postoje. Da li su ostvariva? Teško, ali to nas ne spriječava da razgovaramo o njima i da ih iznosimo, pa možda nekad i ugledaju svjetlo dana nikad se ne zna.
Evo mog prijedloga kako riješiti problem izbora, uzećemo za primjer nivo RS, mada može da posluži bilo gdje.
Umjesto jedne skupštine birali bi se dve, jedna opšta i jedna viša, sa recimo po 51 poslanikom. Mislim da bi ovaj broj bio sasvim optimalan, a povećanje broja sa sadašnjih 71 na 102 nebi bio problem jer bi sistem bio mnogo efektivni i efikasni.
Opšta skupština
Pravo glasanja za ovu skupštinu ima li bi svi punoljetni građani.
Pravo kandidovanja za ovu skupštinu ima li bi svi punoljetni građani.
Nadležnosti:
- Opšta skupština ima li bi pravo da raspravlja o svim pitanjima i da da svoje mišljenje o svim pitanjima.
- Opšta skupština mogla bi da postavi obavezujući zahtijev pred Višu skupštinu da se izjasni o nekom pitanju tj. Viša skupština bi imala obavezu da o svakom zahtijevu koji pred nju postavi Opšta skupština donese odluku.
- Opšta skupština bi mogla da donosi i zakone koje joj u nadležnost prepusti Viša skupština.
Viša skupština
Pravo glasanja za ovu skupštinu ima li bi samo punoljetni građani koji su položili test*.
Pravo kandidovanja za ovu skupštinu ima li bi samo punoljetni građani koji su položili test*.
Nadležnosti:
- Bira vladu.
- Donosi ili mjenja ustav, zakone, odluke.
- Usvaja budžet.
- I druge nadležnosti koje su i sada u nadležnosti skupštine.
*Test – bi se polagao jednom kao za vozačku dozvolu a njime bi se vršila provjera da li neko ima neko osnovno predznanje o funkcionisanju države i političkog sistema. Testiranju bi mogli da pristupe svi građani sa napunjenih 17 i više godina.
Na ovaj način bi bilo ispoštovano i demokratsko pravo da svi imaju pravo da biraju i budu birani i dobili bi jedan bolji izbor.
Šta bi smo dobili ovim? Dobili bi smo malo odgovorije vršioce javnih funkcija, jer bi oni bili svjesni da ukoliko budu radili loše će biti kažnjeni na narednim izborima i da ljudi razumiju to što oni rade. Ovako kako je sad mogu da rade kako hoće, jer dobar dio ljudi kao što smo već rekli „sakuplja neke druge informacije“ a onda malo pred izbore, asfaltira se par metara neke ulice, postave se šatori ispričaju neke bajke, podijeli piće i iće, zapjeva se malo i to je to.
