Praznik rada u Sarajevu sindikalne organizacije će iskoristiti da ukažu na sve ono što ih muči.
Već godinama radnici pokušavaju da ukažu na to da u većini privrednih grana poslovi nisu adekvatno plaćeni. Nisu adekvatno bili plaćeni ni prije inflacije, a u današnjem vremenu je to postalo nepodnošljivo.
Podatak da za jednu prosječnu platu ne možete prehraniti porodicu, ili da možete pokriti samo trećinu ukupnih potreba, najbolje pokazuje u kakvom se položaju nalaze oni koji najviše doprinose profitu privrednih subjekata, a posljedično i državi kroz rast naplate direktnih i indirektnih poreza. No, političari zahtjeve radnika već godinama ne čuju.
Podići najnižu satnicu sa 4.40 na 5.68 KM
Na prvomajski protest organizovano će, kao i svake godine, Sindikat metalaca Federacije BiH, a predsjednik ovog granskog sindikata Almir Salihović govorio je za Buku o najvažnijim zahtjevima radnika.
Kaže kako će se radnici na putu od Doma sindikata do zgrade Vlade FBiH proći ispred zgrade Udruženja poslodavaca FBiH.
“Zašto ispred Udruženja poslodavaca? Zato što su naša dva zahtjeva s kojima izlazimo u javnost vezana za Vladu i Udruženje poslodavaca. Što se tiče Udruženja poslodavaca, Sindikat metalaca Federacije BiH je još u septembru prošle godine prema Udruženju dostavio zahtjev za početak pregovora o povećanju najniže satnice u Granskom kolektivnom ugovoru. Do danas nije održan nijedan pregovarački sastanak, a Udruženje poslodavaca je krajem februara ove godine donijelo odluku da trenutno ne postoje usloviza početak pregovora o izmjeni Granskog kolektivnog ugovora. Upravni odbora Sindikata metalaca Federacije BiH je ovakav stav ocijenio neprihvatljivim, o čemu je Udruženje poslodavaca obaviješteno u pisanoj formi”, ističe za Buku Salihović.
Sindikat zahtijeva da se najniža neto satnica sa 4.40 KM poveća na 5.68 KM. Pitali smo našeg sagovornika zbog čega ih je odbilo Udruženje poslodavaca FBiH.
„Njihov odgovor se veže za usvajanje fiskalnih zakona. Oni tvrde da nemaju više prostora za povećanje plata dok se ne rastereti privreda kroz izmjene zakona. To je njihov glavni argument”, odgovara Salihović, konstatirajući da je drugi zahtjev Sindikata metalaca upravo vezan za ono što tišti poslodavce već godinama.
„Što se tiče Vlade FBiH, prema njima imamo zahtjev za donošenjem seta fiskalnih zakona koji bi uveliko rasteretili privredu, odnosno dali prostor za povećanje plata svim radnicima. Mi smo želeći da imamo fer i korektan odnos socijalnih partnera, Sindikata i Udruženja poslodavaca, imali nekoliko inicijativa prema Vladi, Parlamentu. Dva odbora Parlamenta FBiH su nas primila i donijela zaključak kojim podržavaju zahtjeve i urgenciju Sindikata metalaca kada je u pitanju donošenje zakona o minimalnoj plati, zakona o doprinosima i porezu na dohodak. Idemo u tom pravcu da pomognemo našim socijalnim partnerima, jer smo vezani jedni za druge. Sada očekujemo da nam se to vrati na način na koji smo prezentirali, a to je da se uđe u pregovore i da se poboljša status radnika”, naglašava prvi čovjek Sindikata metalaca FBiH.
Izračunali koliko su izgubili radnici u zadnje tri godine
Napominje kako se dešava veliki egzodus radnika iz Bosne i Hercegovine, te da je i to jedan od razloga zbog kojim treba hitno popraviti položaj radnika.
„Pogotovo je taj egzodus izražen u našoj struci. Mi imamo specifične kvalifikacije radnika, koje ne možete tek tako naći na tržištu, niti u kratkom vremenskom periodu, tako da su i to problemi s kojim se susrećemo. Sve više se priča o uvođenju radne snage iz Bangladeša ili ko zna kojih sve zemalja, ali mnogi od njih su to iskoristili da bi otišli do zemalja Evropske unije. Dakle, bili smo im tranzitna ruta”, govori nam Salihović.
Podvlači kako je potrošačka korpa nešto što je svakodnevni problem svim radnicima.
„Preko 3.000 KM je potrošačka korpa. Mi smo napravili jednu studiju za period 2021.-2024. godina gdje smo računali prosječnu platu Federacije i prosječnu platu radnika u odnosu na ono što se traži od njih kroz potrošačku korpu. Mi smo u te tri godine evidentirali da četveročlana porodica gdje je jedan uposlenik gubi oko 65.000 KM. Dakle, mi stalno govorimo o gubicima poslodavaca i poteškoćama u rukovođenju kompanijama, a niko ne govori kako radnik preživljava. To su sve neke činjenice koje su nas primorale da reagujemo i odlučili smo se na ovaj potez”, jasan je naš sagovornik.
Nema zakona, ali nema ni ESV-a
Podsjeća kako je Vlada Federacije BiH prošle godine obećala da će fiskalni zakoni biti usvojeni do kraja 2023. godine, ali se to nije desilo.
„Kasnije smo čuli da je navedno ta granica pomjerena na 1. juli. Naravno da bi to nama bilo korisno, ali mi već ulazimo u peti mjesec a ništa se konkretno ne dešava. Znamo svi za procedure koje se moraju provesti da bi zakoni stupili na snagu, tako da smo svakim danom sve više skeptici. Zbog toga moramo reagovati kako bi se ovo dovelo u red”, kaže on.
Kao veliki problem navodi i to što u Federaciji BiH ne funkcionišem Ekonomsko-socijalno vijeće.
„Ekonomsko-socijalno vijeće ne postoji, a trebalo bi da funkcioniše na triparitetnom sporazumu. Otkako je aktuelna Vlada preuzela dužnost početkom maja prošle godine, nije održan nijedan kolegij, niti sjednica ESV-a. Vidite, i niko o tome ne priča”, ogorčen je Salihović.
