Osjete se, prvi efekti kriminalizacije klevete ubh. entitetu Republika Srpska. Podneseno je osam krivičnih prijava za klevetu, protiv novinara i urednika pred okružnim tužilaštvima. Ovi podaci, odnose se na period od Izmjena Krivičnog zakonika RS. Pritisak na novinare, postaje sve jači, javlja BHRT.
Novinari dobijaju krivične prijave. Zastrašivanja i pritisci očigledno je, kriminalizacijom klevete, postat će sve češći i jači. Novinarska zajednica na to je upozoravala i ranije.
-Metoda zastaršivanja. Novinari i ljudi uopšte oklijevaju da govore o stvarima koje se dešavaju oko nas, o tome kako institucije rade, kako zvaničnici rade, ono što sve nas zanima i o čemu trebamo da govorimo, kaže novinarka Ljiljana Smiljanić.
Veliki broj prijava
Podnesene su 72 krivične prijave. Od toga osam prijava se odnosi na novinare i urednike ostale prijave odnose se na građane, javne funkcionere i NN lica. Ovo su podaci prikupljeni iz okružnih tužilaštava.
“Okružno javno tužilaštvo Banja Luka od stupanja na snagu posljednjih izmjena i dopuna Кrivičnog zakonika Republike Srpske, dodana 24. aprila 2024.godine, zaprimilo je 50 prijava za krivično djelo Кleveta iz člana 208a КZRS i krivično djelo iznošenje ličnih i porodičnih prilika iz člana 208b КZRS. U tri predmeta donesena je tužilačka odluka naredba o nesprovođenju istrage, a ostali predmeti se nalaze u radu”, saopćeno je iz Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka.
Misija OEBS-a u Bosni i Hercegovini i danas upozorava da je “kriminalizacija” klevete korak unazad – udar na demokratiju.
-Mislim da je pogrešno fokusirati se samo na novinare jer ovo ima uticaja na razmjenu informacija za sve i suprotno je potrebi da imamo dobro informisane građane u cijeloj zemlji. To je suprotno samim temeljima demokratije, tvrdi Brian Aggeler, ambasador OSCE-a.
Kriminalizacija klevete, ali i najavljeno uvođenje termina „strani agenti“ozbiljno ograničava slobodu društva. Predstavlja korak unazad, upozoreno je.
-S moje tačke gledišta je bitno da vlasti na svim nivoima osiguraju da se uklone svi ovi restriktivni zakoni. Potrebno je da se napravi građanski prostor, poručuje Clément Nyaletsossi Voule, izvjestilac UN-a za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
Izmjene Krivičnog zakona RS stupile su na snagu u augustu prošle godine. Podrazumijevaju novčane kazne do 3.000 eura, koje mogu biti i veće, ako se “klevetnički” sadržaj prenosi putem medija ili na javnim skupovima, uključujući i društvene mreže.
