Izazovi koje će novi mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM) donijeti zemljama zapadnog Balkana bili su u središtu panel rasprave čiji je domaćin bio europarlamentarac Petros Kokkalis (LEFT), a suorganizirale organizacije CEE Bankwatch i Green Tank, koja se održala 6. decembra u Evropskom parlamentu.
Zemlje zapadnog Balkana već godinama izvoze značajne količine električne energije u EU, koju uglavnom proizvode u termoelektranama na ugalj koje emituju enormne količine onečišćenja u okoliš. Budući da Zapadni Balkan ne sudjeluje u EU sistemu trgovanja emisijama (EU ETS), a većina zemalja nema vlastiti sistem određivanja cijena i naplate emisija ugljika, troškovi proizvodnje električne energije iz uglja su niski u usporedbi s troškovima u EU . Međutim, to će se promijeniti u sljedećih nekoliko godina zbog nove Uredbe CBAM, razvijene kako bi se odredila cijena ugljika ugrađenog u robu uvezenu u EU za najmanje pet sektora, od kojih je jedan i sektor proizvodnje električne energije.
Događaj je okupio kreatore politike na evropskoj razini, gradonačelnike/načelnike i predstavnike općina sa Zapadnog Balkana i organizacije koje se bave zaštitom okoliša, kako bi zagovarali strože kriterije za CBAM sa ciljem ubrzavanja procesa dekarbonizacije na Zapadnom Balkanu, kroz uspostavu novih sistema naplate cijene ugljika ili integracije u EU ETS. Pored toga, gradonačelnicima iz gradova/općina sa zapadnog Balkana, čije su lokalne ekonomije ovisne o uglju, je pružena mogućnost da prezentiraju svoje inicijative i istaknu važnost pitanja pokretanje Fonda za pravednu tranziciju za zapadni Balkan.
Petros Kokkalis, zastupnik „the LEFT“ u Evropskom parlamentu, obrazložio je ulogu CBAM-a u širem političkom kontekstu paketa „Fit for 55“ i naglasio njegov potencijal da potakne klimatske akcije izvan EU, čime se doprinosi globalnim naporima da se hitno riješi klimatska kriza. Naglasio je, međutim, da bi EU trebala poduzeti mjere za potporu svojim financijski slabijim trgovinskim partnerima poput Zapadnog Balkana i osigurati postojanje potrebnih sredstava za preusmjeravanje njihovog modela proizvodnje električne energije prema čistoj energiji, istovremeno pružajući sigurnosnu mrežu za lokalne zajednice u regijama ovisnim o uglju.
Samir Kamenjaković, gradonačelnik Živinica, i Mirnes Bajtarević, načelnik Kaknja, prezentirali su izazove s kojima se susreću lokalne zajednice u regijama čije su ekonomije ovisne o uglju, ali i predstavili svoje inicijative i ideje za nove gospodarske aktivnosti koje smatraju ključnim za provedbu pravedne tranzicije u skladu sa Zelenom Agendom za zapadni Balkan i preuzetim obavezama iz Sofijske deklaracije.
“Lokalne zajednice suočit će se s ozbiljnim izazovima zbog gubitka radnih mjesta, kao posljedicom postepenog prestanka korištenja uglja, što se treba riješiti kroz nove mogućnosti zapošljavanja u drugim sektorima. Potrebna nam je ciljana podrška za projekte kao što je, na primjer, projekat korištenja raspoloživih geotermalnih potencijala, kojim bi se obezbjedila alternativa za napajanje sistema daljinskog grijanja toplinskom energijom za općinu Kakanj. Ovaj i slični projekti primjeri su poželjnih ulaganja u regije uglja u tranziciji na zapadnom Balkanu”, kazao je Bajtarević.
Kamenjaković je naglasio: „Od najveće je važnosti da se što prije uspostavi Fond za pravednu tranziciju, pošto bi ta sredstva ubrzala realizaciju planova koji već postoje za Živinice. Projekti koji se već rade u gradu Živinice i usvojeni prostorno-planski dokumenti su preduvjet za realizaciju projekata održivog korištenja biomase i izgradnje solarnih elektrana. Grad Živinice je spreman za projekte izgradnje kapaciteta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, te za pokretanje cirkularne ekonomije i pravedne tranzicije u skladu sa obavezama koje je Bosna i Hercegovina preuzela potpisivanjem Sofijske deklaracije.”